Zakon o elektroničkim komunikacijama (ZEK) temeljni je zakon koji uređuje odnose korisnika i operatora kao i sva zaduženja regulatora na telekomunikacijskom tržištu HAKOM-a. Od utorka popodne ZEK je na stranicama e-savjetovanja, odnosno u javnoj raspravi. S obzirom na to da se planira donošenje po hitnoj proceduri, tako je i vrijeme za raspravu o njemu skraćeno na 15 dana umjesto uobičajenih 30 potrebnih za javnu raspravu.
Završetak javne rasprave predviđen je za 17. svibnja, a završno izvješće treba biti doneseno 7. lipnja. Sabornici bi trebali u jednom čitanju, zapravo, do kraja lipnja izglasati Zakon, jer je do tada rok s obzirom na to da je ZEK uvjet za isplatu novca u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Budući da je pri izradi Zakona bilo održano nekoliko radionica i da su o bitnim stavkama koje regulira ZEK dionici već iznijeli svoje stavove i prijedloge, očekuje se da konačno usvajanje zakona ne bi trebalo biti sporno. Novi ZEK prije svega je bio potreban kako bi se u njega implementirali EU propisi ne bi li sve zemlje članice EU imale istovjetan i ujednačen pristup.
Pravo puta
Kako nam kaže Tonko Obuljen, predsjednik Vijeća Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti HAKOM-a, zadovoljan je što je zakon u proceduri te ističe da je on važan za rad Agencije, a posebice sudova kada dođe do sporova. Zakon će sada sadržavati implementirane EU Direktive, što nam je i obveza kao zemlji članici, ističe Obuljen, dodavši da se velika većina, gotovo četiri petine zakonskih odredbi, odnosi upravo na usklađenje s EU propisima, točnije Zakonikom o elektroničkim komunikacijama, te nisu neka posebna novost jer HAKOM se već uskladio s njima. Usto je HAKOM i surađivao s regulatorom Europske unije pod nazivom BERECO na izradi pojedinih odredbi.
ZEK, primjerice, uređuje obveze HAKOM-a te propisuje niz analiza koje valja odraditi u datom roku, a koje se odnose na međusobne odnose operatora u području koncentracije i udjela na tržištu, kvalitete usluge bilo u mobilnom ili fiksnom dijelu i pružanja univerzalnih usluga. Obuljen tvrdi da su spremni te da su u vezi nekih analiza već i učinili prve korake.
HAKOM-u prema novom ZEK-u pripada i zadatak propisivanja naknada o pravu puta. Naime, radi se o prijašnjoj i budućoj gradnji infrastrukture na javnim i privatnim posjedima, kao i naknadi koja se za to plaća. Kako stoji u ZEK-u, pravo puta uvelike je već propisano Zakonom o cestama, a u ZEK-u su definirana dodatna pravila koja se odnose na operatore dok će konačni pravilnik i cijene izraditi HAKOM.
A kad je riječ o olakšavanju procesa gradnje, HAKOM je pri kraju izrade Connectivity toolboxa koji je usmjeren upravo na olakšavanje gradnje fiksnih i mobilnih mreža. U ZEK je, primjerice, ugrađena EU odredba prema kojoj, pojednostavljeno rečeno, za male bazne stanice operator ne treba imati građevne i lokacijske dozvole, no naravno mora imati dozvolu onoga na čijem se posjedu postavlja, bilo da je riječ o javnom ili privatnom vlasništvu, te mora poštovati sve ostale uvjete, poput razine zračenja ili u slučaju da je riječ o zaštiti kulturne baštine. Te se odredbe sada nalaze i u prijedlogu nacionalnog zakona.
Novim se zakonom, dakle, uređuje cjelokupni proces od ulaska operatora elektroničkih komunikacija na tržište, postavljanja i gradnje elektroničkih komunikacijskih mreža, sigurnosti mreža, pa sve do međusobnih odnosa operatora te odnosa između operatora i korisnika. Pritom treba naglasiti, stoji u prijedlogu zakona, da se prvi put zakonom uređuju rad i obveze operatora što do sada nije bilo predmet regulacije, a to su operatori brojevno neovisnih interpersonalnih komunikacijskih usluga, odnosno oni za koje ne treba imati telefonski broj za registraciju na internetu, čime bi se trebala postići veća razina zaštite krajnjih korisnika.
Sigurnost 5G mreže
Ujedno je u zakon sada i ubačen dio koji se odnosi na sigurnost mreža i mrežne opreme. Zakon propisuje postupak procjene sigurnosnog rizika proizvođača i dobavljača opreme koje se upotrebljavaju ili namjeravaju upotrebljavati u RH za pružanje javnih usluga ili kao potpora sustavima kritičnih infrastruktura. Zapravo se radi o provođenju mjera iz paketa mjera EU za kibernetičku sigurnost 5G mreža (tzv. 5G Toolbox). Riječ je o odredbama koje su nastale nakon što su kineski proizvođači najprije stigli na crnu listu Sjedinjenih Država, a potom je EU uvela pravni okvir ne bi li se zaštitila. Nisu imenovani jer je državama ostavljena mogućnost da procijene predstavlja li im neki proizvođač telekom-opreme rizik za poslovanje ili pak za nacionalnu sigurnost. Naime, procjenom sigurnosnog rizika i primjenom metoda u skladu s posebnim propisima utvrđuje se rizik za nacionalnu sigurnost.