Institut O.trend po nalogu osiguravajućih zavoda je proveo opsežno ispitivanje ponašanja i mišljenja njemačkih vozača. Rezultati pokazuju izraziti porast agresivnosti u vožnji u usporedbi sa sličnim ispitivanjem u prošlosti. Već na ključno pitanje, utječe li srdžba i loše raspoloženje na njihovu vožnju, više od polovice upitanih (56 %) priznalo je kako onda za volanom daju oduška svojoj srdžbi. "Na to pitanje bi ispitanici morali jasno odgovoriti 'ne'. Automobil nije mjesto gdje ćete ispoljavati svoju frustraciju", upozorava Siegfried Brockmann, voditelj odjela za procjenu prometnih nesreća osiguravajućih kuća.
Čak 44 posto upitanih priznaje kako namjerno koče kad vide kako se vozilo iza njih "zalijepilo" za njih, a ne vole niti kad ih netko pretječe: 31 posto priznaje kako u tom slučaju namjerno "pokaže da i oni mogu brže" i daju gas, piše Deutsche Welle. Petina ljudi dugim svjetlima ili žmigavcem traži da im se sudionik ukloni s pretjecajnog traka, trećina poseže za metodom "zalijepiti" se dosadnjakoviću pred sobom. Sve su to, u nekim slučajevima i teški prometni prekršaji, ali za Brockmanna je stvar još gora: „Sasvim je neprihvatljivo da se iz srdžbe ili vlastite koristi riskira ozljeda ili čak smrt drugih ljudi.“ On je uvjeren kako bi se svi odgovorni morali suočiti s ovim rezultatima i odlučiti kako poboljšati stanje.
"Ja sam super, ali drugi..."
Jer slična istraživanja su provedena već 2016. i 2019. i u najnovijem je bitno veći udio onih koji barem ponekad i cestu doživljavaju kao bojno polje. Zanimljivo je kako najveći dio ispitanika agresivnost vidi samo kod drugih, ali ne i kod sebe. Na primjer 96 posto vozača tvrdi kako "osobito oprezno" pretječe bicikliste, a njih 93 posto tvrdi kako ponekad ili čak često vidi druge vozače kako "za milimetar" pretječu bicikliste. Ali ni vozači bicikla nisu mnogo bolji: i njih 52 posto se zaklinje kako nikad ne vozi po pločniku i među pješacima, ali 92 posto biciklista opaža kako to čine drugi vozači i vozačice na biciklu.
POVEZANI ČLANCI:
Ono što je osobito zanimljivo jest i porast vozača koji se još uvijek na njemačkim cestama osjećaju sigurno - u prošlom ispitivanju je to bilo 55 posto, sad je 56 posto. Doduše, sigurnije se osjećaju vozači (64%) nego vozačice (49%), a i broj nesreća ne pokazuje neke bitne promjene ponašanja vozača. 2022. je bilo nešto preko dva milijuna i 400 tisuća nesreća u cestovnom prometu (+4% od 2021.), a živote je te godine izgubilo 2.776 osoba - što je odličan rezultat u usporedbi s rekordnom 1970. kad je na njemačkim cestama živote izgubilo 19.193 osobe.
Stariji bi radije polako
U povećanju sigurnosti u prometu, čak 68 posto upitanih je sklono podržati potpunu zabranu alkohola za vozače, makar i prometna policija svjedoči kako tih 0,5 promila alkohola više nisu glavni problem i razlog nesreća, nego - korištenje mobitela za vrijeme vožnje. 41 posto upitanih prihvatilo bi da se u gradovima brzina ograniči na samo 30 km/h, a 53 posto bi prihvatilo i ograničenje brzine na autocestama na 130 km/h.
Kod tog pitanja je bitna i životna dob ispitanika: starije osobe su više sklone da sve teče "polako" od onoga što misle mladi i nešto mlađi. Isto tako, s obzirom na to da se u Njemačkoj vozačka dozvola načelno izdaje na neograničeno vrijeme, čak i mnogi stariji vozači priznaju kako bi bilo pametno vozače pozvati na očni pregled barem svakih 15 godina.
VIDEO Olujno nevrijeme u Dalmaciji: U Zagori napadalo nekoliko centimetara tuče