Milijarde eura svake godine europske države plaćaju zbog ozljeda vratne kralježnice, do kojih dolazi kad automobil naleti na stražnji kraj drugog vozila. Kod nas se taj iznos, procijenjeno je, kreće oko milijarde kuna. Ozljede tog tipa teže je dokazati, pa otvaraju i mogućnosti manipuliranja odštetnim zahtjevima, ali činjenica je da do njih u prometnim nesrećama često dolazi. Dokazano je da dizajn sjedala i naslona za glavu u automobilima mogu povećati ili smanjiti rizik od ozljede. Potkraj 2008. u borbu protiv ozljeda tog tipa uključio se i EuroNCAP, uvevši među obvezna testiranja novih automobila i simulaciju udara straga, da bi se ocijenio rizik kojem se vozač podvrgava na sjedalu pojedinog vozila.
Simulacija naleta na auto
Prvi rezultati bili su porazni – čak 80 posto sjedala vapilo je za poboljšanjima. Samo je pet od 25 testiranih sjedala vozačima nudilo dobru zaštitu. To su bila sjedala iz modela Volvo XC60, Alfa Romeo Mito, VW Golf VI, Audi A4 i Opel Insignia. Na osam sjedala iz tog istraživanja vozača je čekao vrlo visok rizik od dugotrajne ozljede vratne kralježnice u slučaju da mu se pri niskoj brzini kretanja u stražnji kraj vozila zaleti drugi automobil. Bila su to sjedala iz automobila Daihatsu Cuore, Citroen Berlingo, Hyundai i10, Citroen C5, Ford Kuga, Daihatsu Terios, Peugeot 308CC i Suzuki Splash. Lani testirani automobili pokazuju da su njihovi proizvođači ovo upozorenje shvatili ozbiljno – onih s lošim sjedalima nema. Nekoliko ih je u skupini s prihvatljivo sigurnim sjedalima koja ipak treba još doraditi. Iz EuroNCAP-a objašnjavaju da su u obzir uzeli veličinu i oblik sjedala, te njegove dinamičke performanse.
Nagli pokreti glave
Do povrede vratne kralježnice pri naletu na stražnji dio automobila dolazi zbog naglog pokreta glave, a može dovesti do višegodišnjih bolova i smanjene pokretljivosti. Ozljede tog tipa česte su u gradskim nesrećama, do kojih dolazi pri niskim brzinama. Teško ih je dijagnosticirati, a liječenje je skupo. Na ovaj tip ozljede otpada većina europskih zahtjeva za odštetu koje vozači podnose nakon prometne nesreće. Štoviše, u posljednje tri godine samo u Velikoj Britaniji broj odštetnih zahtjeva zbog ovog tipa ozljede porastao je 32 posto, iako je istodobno zabilježeno 16 posto manje prometnih nesreća.
Kako to mislite da su \"drzave potrosile\"? Nisam znao da drzava placa nekome odstetu. Kako vidim, osiguravajuca drustva imaju novaca ko blata i koliko god da isplate odstete uvijek su u plusu. Jako slicno nasim bankama koje jedine zaradjuju, a svi ostali propadaju.