Vozači često nisu svjesni da svaki put kad sjedaju za upravljač automobila preuzimaju veliku odgovornost u odnosu na sve sudionike u prometu, kako sebe i svojih putnika, tako i svih ostalih sudionika u prometu. Ovoga su se ljeta kazne za najteže prometne prekršaje znatno povećale, ali svejedno i nakon toga gotovo svakodnevno policajci ispisuju kazne vozačima koji se voze bez valjane vozačke dozvole, u pijanom stanju ili prevelikom brzinom. Osim što su takvi vozači prijetnja za sve sudionike u prometu, oni riskiraju da u slučaju prometne nesreće izgube pravo iz osiguranja ili budu isključeni iz osiguranja.
Osiguranje trećih osoba u prometu je obvezno, pa se, kao što je poznato, automobil ne može ni registrirati prije nego što uplatite policu obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Njome se osigurava naknada štete nanesene trećim osobama zbog smrti, tjelesne ozljede, narušavanja zdravlja, uništenja ili oštećenja stvari.
No treba odmah upozoriti da je vožnja bez uplaćenog obveznog autoosiguranja potencijalno najopasnija za džep vozača. Za neodgovornog vozača može prouzročiti plaćanje zaista visokih iznosa odštete. Osim što je kazna za vožnju neosiguranog automobila od 5000 pa do čak 20.000 kuna, ako neosiguranim automobilom prouzročite štetu, odšteta se u najcrnjem scenariju može popeti i do milijunskih iznosa.
Policija vlasniku kojem je registracija istekla za više od 15 dana, a u tom roku nije odjavio vozilo i vratio registarske tablice, šalje prekršajni nalog i kaznu od 700 kuna, a vozač koji upravlja takvim vozilom kažnjava se s 2000 kuna.
Kako bi se oštećene treće osobe zaštitile i u slučaju da je šteta nanesena uporabom vozila čiji se vlasnik nije osigurao od automobilske odgovornosti, oštećena osoba može podnijeti odštetni zahtjev Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO), a HUO će se tada regresno naplatiti od vlasnika neregistriranog vozila. Ali, čak i ako uredno uplatite obvezno osiguranje, možete biti isključeni iz osiguranja ili izgubiti prava iz osiguranja.
Pod isključenjem iz osiguranja podrazumijevaju se okolnosti zbog kojih nemate pravo na naknadu štete. Pa tako pravo na naknadu štete nemate ako ste prouzročili štetu. Ni u slučaju smrti (vaši srodnici) ni tjelesne ozljede, a ni na naknadu štete na stvarima. Dakako, i ako vozite neosigurano vozilo. Štoviše, ni suputnik nema pravo na odštetu ako je znao da se vozi s neovlaštenim vozačem (bez ili s oduzetom vozačkom dozvolom), ako je dragovoljno ušao u vozilo bez registarskih oznaka ili je znao da je vozilo neosigurano.
Drugi institut je gubitak prava iz osiguranja, a odnosi se na okolnosti zbog kojih će osiguravateljska kuća koja je oštećenoj trećoj osobi isplatila naknadu štete od štetnika, odnosno svog osiguranika zahtijevati regresnu naplatu štete. Takvi su slučajevi taksativno navedeni u Zakonu o obveznim osiguranjima u prometu: ako vozač nije koristio vozilo u svrhu za koju je namijenjeno, ako vozi bez važeće vozačke dozvole ili mu je ona oduzeta ili je isključen iz prometa ili ako mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja vozilom, ako je u vrijeme prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola (0,5‰ i više) ili pod utjecajem droga te psihoaktivnih lijekova, ako je štetu vozač prouzročio namjerno, ako je šteta nastala zbog toga što je vozilo bilo tehnički neispravno, a ta je okolnost vozaču bila poznata te ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje u cestovnom prometu za koje je donesena pravomoćna sudska presuda.
Što se tiče vožnje pod utjecajem alkohola, droga ili psihoaktivnih lijekova, vozač neće izgubiti prava iz osiguranja ako dokaže da štetni događaj nije u uzročnoj vezi s činjenicom da je u trenutku prometne nesreće bio pod utjecajem alkohola, droga, psihoaktivnih lijekova ili drugih psihoaktivnih tvari.
Osim toga, kako bi se zaštitio osiguranik koji gubi prava iz osiguranja, Zakon propisuje da je osiguranik dužan osiguratelju naknaditi isplaćeni iznos najviše do 12 (dvanaest) prosječnih neto plaća prema zadnjem izvješću Državnog zavoda za statistiku, osim ako je šteta prouzročena namjerno ili ako je šteta prouzročena kaznenim djelom obijesne vožnje.
U tim slučajevima osiguratelj ima pravo od osobe koja je odgovorna za štetu na naknadu cjelokupnog iznosa štete, kamatu i troškove.
Ali, vozači trebaju biti svjesni svakog svog postupka za upravljačem. Primjerice, i u slučajevima kada ne skrive izravno nesreću, a primjerice, vozili su brzinom koja je veća od dopuštene ili su vozili s nedopuštenom razinom alkohola u organizmu (0,5 promila), može doći do obostrane krivnje.
Zakon o obveznim odnosima propisuje da “kada je šteta prouzročena pogonom dvaju ili više vozila, svu štetu snosi vlasnik vozila koji je isključivo kriv za štetni događaj”. Ali, u istom članku Zakona piše “ako postoji obostrana krivnja, svaki vlasnik odgovara drugomu za njegovu štetu razmjerno stupnju svoje krivnje”. Primjerice, ako vam se iz kućnog prilaza vozilo nepropisno uključuje na javnu prometnicu kojom vozite i vi ćete biti djelomično krivi ako vozite brzinom većom od dopuštene ili pod utjecajem alkohola. Dakako, vaša brzina i utjecaj alkohola mora biti u uzročnoj vezi s prometnom nezgodom, odnosno treba se prometnim vještačenjem utvrditi da bi vi mogli izbjeći nesreću da ste vozili brzinom koja je dopuštena, odnosno da niste vozili pod utjecajem alkohola.
Stoga, isplati li se riskirati i sjesti za upravljač automobila nakon što ste popili pivo više nego što to zakon dopušta ili se voziti 15 km/h više od dopuštene brzine? Prije svega, to nije dobro zbog sigurnosti svih sudionika u prometu, a posredno i zato što riskirate obostranu krivnju kod prometne nezgode čak i ako niste primarno krivi za nesreću.
VIDEO Ovo su najbolje zimske gume:
Osiguranja dobro podmazuju muriju i politiku pa mogu muljati kako hoce.