Za razliku od prijašnjih godina, u novijem razdoblju proizvodnja tjestenine u Hrvatskoj podigla se na gotovo 20 tisuća tona godišnje, a njome se bavi tridesetak proizvođača. Nekolicina njih svoj asortiman izvozi u zemlje regije i EU te na neka arapska tržišta zahvaljujući ishođenom halal-certifikatu.
Pekarski proizvodi i tjestenine bili su tema su još jednog u nizu okruglih stolova „Snaga hrvatske hrane“ u organizaciji Poslovnog dnevnika. Videosnimku s okruglog stola možete pogledati ovdje, a u nastavku donosimo nekoliko zanimljivih podataka koje možda niste znali o pekarstvu u Hrvatskoj, a iznijeli su ih sudionici okruglog stola.
1. Svjetska zdravstvena organizacija dala je preporuku da je količina soli koju treba unijeti na dnevnoj bazi 5 do 6 grama. Istraživanja koja su u Hrvatskoj provedena u vezi s unosom soli za Hrvatice (žene) iznosi otprilike 11 grama, a za Hrvate (muškarce) oko 13 grama. "Dakle, sasvim je jasno da se najveći unos soli zapravo ostvaruje putem pekarskih proizvoda", kazala je Andrea Gross Bošković iz Hrvatske agencije za hranu (HAH).
2. Pekarska industrija proizvodi između 360 i 370 tisuća tona pekarskih proizvoda i možemo reći da je danas oko 600 trgovačkih društava koji se bave pekarskom industrijom. Međutim, ako uključimo obrte, onda je riječ o više od 2000 poslovnih subjekata koji proizvode pekarske proizvode, podatak je koji je na okruglom stolu iznijela Nada Barišić iz Žitozajednice.
3. Zadruga Pesla jest pekarsko-slastičarska zadruga osnovana 1938. godine. 'Kao takvi na neki smo način dinosaur u zadrugarstvu", otkrila je Ruža Grgurev iz zadruge PESLA.
4. "Mi pokušavamo ove godine širiti optimizam iz jednostavnog razloga – zato što je Ministarstvo poduzetništva i obrta kao svoj 'core' zadatak za ovu godinu stavilo Poduzetnički impuls 2014. u kojem kroz razne potpore, subvencije i ostale načine kreditiranja dijelimo milijardu i 265 milijuna kuna za malo i srednje poduzetništvo i obrt", kazao je Vjekoslav Rakamarić, pomoćnik ministra poduzetništva i obrta.
5. Zoran Šimunić, direktor tvrtke Naše klasje d.o.o. i predsjednik Grupacije proizvođača tjestenine u HGK, kazao je kako je povezivanje pekara nešto što mora uslijediti, bilo putem ''joint venturea'' ili putem preuzimanja, povezivanja ili kooperacije preko zadruga. "Zadrugarstvo u Hrvatskoj postoji možda 150 ili više godina", objasnio je, dodavši kako naš geografski položaj, "zemlja na Mediteranu", predstavlja ''nebrušeni dijamant''. "Trend mediteranske prehrane najjači je svjetski trend, zaštićen od UNESCO-a. Smatram da bi trebalo raditi na promociji hrvatskih prehrambenih proizvoda i jasno se definirati kao zemlja u kojoj postoji mediteranski način prehrane", kazao je.
6. Trend porasta proizvodnje peciva i drugih pekarskih proizvoda može se objasniti sve većim otvaranjem novih, modernih pekara koje nude sve veći broj pekarskih proizvoda, kazala je Nada Barišić iz Žitozajednice.
7. "Uvijek je teško pogoditi što će tržište prihvatiti, često su reakcije neočekivane. Međutim, nastojimo pronaći ono što će se potrošaču doista svidjeti", kazao je Zoran Štefulj iz Čakovečkih mlinova, na što se nadovezao Ivan Parać, direktor tvrtke Pan-pek d.o.o., kazavši: "Mi smo imali tu sreću da smo uvijek znali pogoditi dobar dio posla, od dobrih lokacija do dobre maloprodaje u Zagrebu. Nažalost, više nije kao što je nekad bilo – puno nas je. Čak čujemo kako neki kažu da se u centru Zagreba mogu vidjeti samo pekarnice. Nama je sada u interesu izvoziti – mi to polako uspijevamo i imamo sve više potražnje. Jedino je stvar u cijeni jer vi vani dobro morate grepsti po vratima, i to po dvije godine, a da vam se nešto otvori, morate imati jaku ekipu".
8. "Možete imati najljepšu pekaru, super, krasnu, možete gore staviti i mašnu – to sve ne vrijedi ako nemate tržište za pekarske proizvode", zaključio je Zoran Štefulj iz Čakovečkih mlinova.
Evo još nekih podataka:
9. Prvi u proizvedenoj količini pekarskih proizvoda tradicionalno je polubijeli kruh s udjelom 33,4 posto.
10. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kruh je, uz mlijeko, najzastupljeniji proizvod na našim stolovima pa smo, primjerice, 2001. po stanovniku imali potrošnju 68,1 kilogram kruha da bi u 2011. narasla na čak 73,9 kg.
Eh, još malo pa bumo prešli na kolače.