1. Obvezno se raspitajte za cijenu na više mjesta
Na domaćem tržištu razlike u otkupnim cijenama zlata mogu varirati od 50 do 70%. Raspitajte se gdje možete dobiti najviše. Ako baš ne morate, nemojte zlato nositi sa sobom iz sigurnosnih razlog.
2. Nije zlato sve što sija – karati za zbunjivanje neukih
Ne postoji 14, 18 niti 22-karatno zlato, nego samo čisto, 100-postotno zlato. Zlatni nakit obično sadrži i kovine poput bakra, nikla ili srebra pa karati zapravo govore koliko toga “smeća” ima u predmetu.
3. Potražite oznaku čistoće, nju možete provjeriti i sami
Nađite troznamenkastu brojku – 585, 625, 750, 833... utisnutu na stražnji dio predmeta. Primjerice, broj 585 govori da je u predmetu 58,5% čistog zlata, a 41,5% bezvrijedni metal koji nikoga ne zanima.
4. Procjena na prvi pogled, pazite da vas ne prevare
Kad znate troznamenkastu oznaku na predmetu koji želite prodati, znate i koliko “karata” ima, a samim time i kolika mu je vrijednost (333 = 8, 585 = 14, 750 = 18, 916 = 22, 999 = 24 karata ili = čisto zlato).
5. Kovanice su puno čišće, a možda i numizmatički vrijede
Zlatne kovanice obično su puno čišće i vrednije. Čistoća im je između 90 i 100%. Pazite, neke imaju znatnu numizmatičku vrijednost i šteta ih je prodavati kao lomljeno zlato i dopustiti da budu uništene.
6. Zlato u inozemstvu ima veću vrijednost, ne mora se uništiti
Ako je moguće, zlato prodajte u inozemstvu. Domaće tržište, zbog nerazumne porezne politike države, izvan je svih svjetskih standarda pa je lom-zlato puno jeftinije nego u EU i ne mora se, kao kod nas, uništiti.
7. Razmislite možete li prodati što drugo umjesto zlata
Kupujte zlato, nemojte ga prodavati. Naznaka boljih ekonomskih vremena nema, a zlato je oduvijek bilo na cijeni u doba kriza i neizvjesnosti, savjetuje Sven Sambunjak s portala Srebrozlato.com
super clanak, samo mi recite sa kojim parama da kupujem zlato ????