Samo neki od zahtjeva su rad u obrtu na nepuno radno vrijeme priznati u radni staž te omogućiti rad obrta uz mirovinu, rasterećenje izdavanja radnih dozvola, uvođenje vaučera za povremene poslove, ograničenje rada radnika, a ne trgovaca na 16 nedjelja, bolju razmjenu podataka među državnim institucijama, smanjenje svih propisanih kazni, oslobođenje plaćanja poreza na dohodak mladim obrtnicima, ukidanje obveze poslodavca o provedbi ovrhe, neoporezivi dodatak za sportske aktivnosti radnika i smanjenje bolovanja na teret poslodavaca na 14 dana
Jedan od zaključaka nedavno održanog 2. Susreta računovođa Hrvatske obrtničke komore u Trakošćanu bio je da će se nadležnim institucijama uputiti čitav set prijedloga i zahtjeva za daljnje rasterećenje struke. Isto je učinjeno ovoga tjedna – Hrvatska obrtnička komora uputila je gotovo 100 različitih zahtjeva na 15 institucija, a svi za cilj imaju olakšavanje poslovanja za gospodarstvo u cjelini, računovođe i rasterećenje struke. Tako se među tijelima nadležnima za rješavanje pojedinačnih zahtjeva nalazi osam ministarstava, Hrvatski zavod za zapošljavanje, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje, FINA, HANFA, HBOR, Hamag-Bicro te Državni zavod za statistiku. Očekivano, najveći broj zahtjeva – njih 61 – upućeno je Ministarstvu financija i Ministarstvu gospodarstva, njih 25.
Samo neki od zahtjeva su ukidanje obveze poslodavca o provedbi ovrhe na plaćama zaposlenika, primjena jedinstvenog obrasca za sve leasing kuće te prilagodba zahtjeva za obrtnike i neprofitne organizacije kada apliciraju na natječaje Hamag-Bicro-a i HBOR-a, rad u obrtu priznati u radni staž, u slučaju kada radnik već radi na nepuno vrijeme, kao i rasteretiti MUP u dijelu izdavanja radnih dozvola na koje se trenutno predugo čeka, ali i skratiti postupak za izdavanje radnih dozvola kod poslodavaca koji već zapošljavaju strane radnike jer je dio njihovih podataka već provjeren.
Predlaže se smanjiti bolovanje na teret poslodavaca na 14 dana, sukladno javno dostupnim podacima kao najčešćem trajanju bolovanja budući da kontrole pokazuju da je trećina dužih bolovanja lažna, omogućiti rad obrta uz mirovinu, ali i prilagoditi odredbe Zakona o trgovini na način da poslodavac može raditi nedjeljom, ali da radnik ne može raditi više od 16 nedjelja. To bi bio značajan doprinos i lakšem rasporedu rada trgovina, ali i ujednačavanje trenutnih izuzeća (rad trgovina na kolodvorima, benzinskim postajama). Predloženo je i ukidanje poreza na potrošnju s ciljem ujednačavanja porezne opterećenosti ugostiteljske djelatnosti na razini RH te povećanja konkurentnosti Hrvatske u odnosu na druge zemlje, kao i smanjenje kazni po svim zakonima - uvođenje opomena ili davanje rokova u kojima se trebaju provesti korekcije značajno bi pripomogle ionako teškom gospodarskom okruženju.
Također, ponovljeni su zahtjevi za priznavanje troška reprezentacije u 100%, ali i za priznavanjem uvećanog osobnog odbitka za uzdržavane članove (djecu) za dio godine kada zaista i jesu uzdržavani članovi, kako se ne bi roditelji dovodili u situaciju plaćanja poreza u državni proračun jer je dijete dio godine bilo zaposleno. Ponovno su upućeni zahtjevi za smanjivanje opterećenja prvog stupa mirovinskog osiguranja za obrtnike, ali i oslobođenje plaćanja poreza na dohodak mladim obrtnicima, kako ne bi bili u nepovoljnijem položaju u odnosu na radnike. Ponavlja se i zahtjev priznavanja neoporezivog dodatka za sport koji bi poslodavci isplaćivali svojim radnicima, budući da se trenutno mora izdvojiti gotovo 100% dodatnih doprinosa i poreza na dohodak. Predložena je i mogućnost isplaćene napojnice u siječnju evidentirati kao napojnicu prethodne godine, sukladno propisanim neoporezivim limitima, ali i jednostavnije zapošljavanje na povremenim poslovima. Sada se u praksi gubi puno vremena i administracije kako bi se osobu prijavilo i odjavilo na dodatni rad npr. u slučajevima rada preko vikenda za prigodne proslave u ugostiteljstvu. Dodatno, ponavlja se zahtjev produžetka roka odjave na 8 dana, jer je trenutni rok od 24 sata u praksi sve češće teško ispoštovati, a što predstavlja mogućnost kažnjavanja poslodavaca.
Zahtjevi su dostavljeni svim relevantnim institucijama, uključivo i Ministarstvu znanosti, obrazovanja i mladih od kojih se traži hitno donošenje strukovnog kurikuluma za stjecanje kvalifikacije knjigovođa te na visokoobrazovnim institucijama modernizaciju kolegija iz računovodstva, poreza i financija i sl. tematike na način da se sadržaji prilagode razvoju struke i potrebama tržišta rada. Time računovođe dodatno upozoravaju na problem radnika ne samo u računovodstvenim uredima već i u školama, vrtićima i sličnim institucijama čemu se svjedoči gotovo na dnevnoj razini.
„Opravdano nas brine što, prema anketama, unutar 10 godina čak 28% računovođa planira u mirovinu, a u narednih 5 godina njih još 24%. Bit će to velik udarac za struku, a mladi, prema podacima, ne pokazuju velik interes za cjeloživotnu edukaciju i rad, kao niti interes za ovu struku, te se ukidaju računovodstveni studiji. Problem radnika u računovodstvenim uredima već se godinama ističe kao glavni problem struke, uz postojeći sustav školovanja koji po ovom pitanju ne ispunjava svoju svrhu. Stojimo na raspolaganju u kreiranju novih propisa, na raspolaganju smo za razmjenu mišljenja i iskustva s ciljem ukidanja postojećih nepotrebnih, preopširnih obveza. S istim ciljem dostavljamo niz konstruktivnih prijedloga koji se, vjerujemo, uz malo dobre volje mogu brzo primijeniti, na dobrobit hrvatskih poduzetnika i računovođa te time i cjelokupnog hrvatskog gospodarstva“, istaknuo je predsjednik Hrvatske obrtničke komore Dalibor Kratohvil u zahtjevima prema nadležnim tijelima.
Dokument sa svim zahtjevima nalazi se na linku.
