Na sjednici održanoj danas u Rovinju, Nadzorni odbor Adris grupe razmatrao je i dao suglasnost na revidirani nekonsolidirani i konsolidirani Godišnji financijski izvještaj za 2020. te na prijedlog odluke o upotrebi dobiti iz 2020. godine.
Osvrćući se na okolnosti poslovanja, poslovodstvo tvrtke istaknulo je kako je pandemija koronavirusa, koja je započela početkom 2020. godine, dovela do globalne gospodarske krize. Prekinuti su opskrbni lanci, smanjeno je ili potpuno onemogućeno prekogranično kretanje stanovništva, a neizvjesnost je utjecala i na pad gospodarskog optimizma. Posljedično, smanjena su ili obustavljena kapitalna ulaganja. Svijet se suočio s najvećom globalnom gospodarskom krizom od Drugog svjetskog rata. Uz spomenutu gospodarsku krizu, Hrvatsku su u 2020. godini pogodila i dva razorna potresa. Prvi u ožujku u Zagrebu i drugi krajem prosinca na području Sisačko-moslavačke županije s epicentrom kod Petrinje.
U takvim okolnostima Adris grupa je, izvijestilo je poslovodstvo tvrtke, prema revidiranim konsolidiranim izvješćima za 2020. godinu, ostvarila ukupan prihod u iznosu od 4,7 milijardi kuna, što je za 18 posto manje u odnosu na 2019. godinu. Prihod od prodaje robe i usluga iznosio je 4,3 milijarde kuna i za 20 posto je manji u usporedbi s prethodnom godinom. Konsolidirana dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 586 milijuna kuna, a neto dobit 45 milijuna kuna. Grupa je, uz uloženih gotovo 500 milijuna kuna u 2020. godini, sačuvala financijski potencijal nužan za novi investicijski i razvojni ciklus.
Istarski dio turizma Grupe pokazao otpornost i u uvjetima gospodarske krize
Protekla 2020. godina bila je najgora u povijesti s globalnim padom turističkih dolazaka od 74 posto. Europa je, prema izvješću Svjetske turističke organizacije (UNWTO), imala pad turističkih dolazaka od čak 71 posto. Procijenjeni gubitak od izvoznih prihoda turizma iznosi 1300 milijardi američkih dolara (1,3 bilijuna USD), što je više od 11 puta veći gubitak od onog tijekom globalne ekonomske krize 2009. Pandemija je, prema podatcima UNWTO-a, ugrozila između 100 i 120 milijuna radnih mjesta u turizmu. Hrvatska je pak, s padom broja dolazaka od oko 63 posto i noćenja oko 50 posto, ostvarila najbolji rezultat na Mediteranu. Pad u komercijalnom segmentu je 55 posto.
Kao odgovor na krizu, u turističkom dijelu pokrenute su brojne mjere optimalizacije poslovnih procesa i racionalizacije troškova. Zadržan je kontinuitet unaprjeđenja proizvoda te je i u ovoj zahtjevnoj godini uloženo 207 milijuna kuna, najvećim dijelom u podizanje kvalitete dodatnih sadržaja u kampovima Koversada/Porto Sole i Amarin. Nastavljene su i pripreme planiranih projekata te ulaganja za razdoblje nakon 2020. godine. Maistra, uključujući i dubrovački hotel Hilton Imperial, u 2020. godini zabilježila je prodaju od 679 tisuća jedinica, što iznosi 45 posto ostvarenja u istom razdoblju prošle godine. U usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem ostvareno je 41 posto prihoda od prodaje robe i usluga. Analiza po segmentima pokazuje da su u 2020. kampovi ostvarili devet postotnih bodova bolje rezultate u broju prodanih jedinica od prosjeka Maistre. U razdoblju lipanj-rujan, kada je poslovanje bilo bez znatnijih ograničenja zbog epidemioloških mjera, najbolju prodaju u usporedbi s prošlom godinom ostvario je luksuzni hotelski segment u Rovinju, ostvarivši sedam postotnih bodova bolje rezultate od prosjeka Maistre. Rezultati su iskazani indeksom ostvarenja u odnosu na prošlu godinu. HUP-Zagreb u 2020. godini ostvario je 18 posto prodanih jedinica i 20 posto prihoda od prodaje u odnosu na prethodnu 2019. godinu. Konsolidirani prihod od prodaje turističkog segmenta u 2020. godini iznosi 596 milijuna kuna, što predstavlja 35 posto ostvarenja prethodne godine. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) iznosi 90 milijuna kuna, a neto gubitak 136 milijuna kuna. Ostvarena pozitivna EBITDA ukazuje na činjenicu da je u kriznoj 2020. godini turistički segment ostvario razinu operativne dobiti i likvidnosti dostatnu za redovito operativno poslovanje.
Croatia osiguranje osnažilo lidersku poziciju na hrvatskom tržištu
Croatia osiguranje u 2020. godini osnažilo je svoju vodeću tržišnu poziciju. Prvi je put, nakon višegodišnjeg pada, preokrenut trend i postignut rast u tržišnom udjelu. Croatia osiguranje uvjerljiv je lider na hrvatskom tržištu s udjelom od 26,7 posto, što je za 0,5 postotna boda više u odnosu na prethodnu godinu. Ukupna bruto zaračunata premija iznosila je 2.674 milijuna kuna. Bruto zaračunata premija na razini CO grupe pak iznosi 3.238 milijuna kuna i za dva posto je manja od prošlogodišnje. Kombinirani omjer iz redovitog poslovanja Grupe, kao jedan od ključnih pokazatelja efikasnosti poslovanja, iznosi 94,8 i za 0,8 postotnih bodova bolji je od prošlogodišnjeg, što upućuje na daljnje poboljšanje troškovne učinkovitosti poslovanja.
Poslovanje Croatia osiguranja u 2020. godini bilo je opterećeno većim brojem jednokratnih stavki, od kojih su najveći troškovi potresa u ožujku i prosincu te odluka Vrhovnog suda RH o povećanju orijentacijskih kriterija i iznosa za nematerijalne štete. U uvjetima koronakrize smanjeni su i priljevi od dividende i naplate potraživanja. Neto učinak spomenutih događaja i aktivnosti negativno je utjecao na rezultat prije poreza za više od 100 milijuna kuna. Navedeni negativan utjecaj u znatnoj je mjeri nadoknađen operativnom izvrsnošću i pozitivnim učincima transformacijskih programa društva te je u 2020. godini CO grupa ostvarila neto dobit u iznosu od 328 milijuna kuna.
Kao tržišni i digitalni lider, Croatia osiguranje trenutno ulaže više od 200 milijuna kuna u digitalizaciju i razvoj novih proizvoda. Pokrenut je niz uspješnih projekata, od procesa prijave šteta na daljinu, nove aplikacije Moja Croatia i novih web stranica Društva, do lansiranja potpuno novog proizvoda, Laqo osiguranja - prvog hrvatskog 100 posto digitalnog osiguranja. Razvijen je i pokrenut specijalistički poslijediplomski studij Proizvodi, digitalne inovacije i tehnologije u osiguranju (Insurtech) s Fakultetom elektrotehnike i računarstva u Zagrebu. Nastavljen je trend osnaživanja interne i širenja vanjske prodajne mreže te je otvoren novi pozivni centar u Vukovaru.
Cromaris, uz količinski rast od devet posto, prodao više od 10.000 tona svježe ribe
Koronakriza je krajem prvog i tijekom drugog tromjesečja 2020. uzrokovala brojne logističke izazove u distribuciji svježe i prerađene ribe. Zatvaranje ugostiteljskih objekata na ključnim tržištima dovelo je do pomaka prema maloprodajnim lancima. To je zahtijevalo brzu prilagodbu u prodajnom portfelju te organizaciji proizvodnje i distribucije.
Cromaris je u 2020. godini ostvario prodaju od 10.376 tona ekvivalenta svježe ribe, što je za devet posto više u usporedbi s istim prošlogodišnjim razdobljem. Na izvoznim tržištima ostvaren je količinski rast od 17 posto. Cromaris na inozemnim tržištima ostvaruje 84 posto prodanih količina i 86 posto prihoda od prodaje. Prihodi od diferenciranih proizvoda, prije svega svježe očišćene i pakirane ribe - fileta brancina, orade i hame, porasli su za 16 posto. Diferencirani proizvodi trenutno čine 48 posto udjela u prihodima od prodaje, što je u skladu s Cromarisovom strategijom razlikovnosti u odnosu na konkurenciju. Zabilježen je i rast prosječnih cijena od dva posto. Prihodi od prodaje u 2020. godini iznose 512 milijuna kuna i osam posto su veći od prošlogodišnjih. Cromaris je u 2020. godini ostvario neto dobit u iznosu od 9,2 milijuna kuna.
Nadzorni odbor dao je suglasnost na prijedlog da se ukupna ostvarena dobit za 2020., poslije oporezivanja, u iznosu od 3.439.910,68 kuna, rasporedi u zadržanu dobit Društva.
Godišnje izvješće tvrtka će objaviti na internetskim stranicama Društva, Zagrebačke burze i HANFA-e