Ako se nastavi loše punjenje proračuna, rebalans ubrzo!

Pad doprinosa od 6,3 posto ozbiljno dovodi u pitanje isplatu mirovina u ovoj godini, ako se takav trend nastavi. Za mirovine je u dva ovogodišnja mjeseca izdvojeno 5,8 milijardi kuna, od čega su doprinosi pokrili 3,1 milijardu kuna, dok je ostatak osiguran iz proračuna. Problem s mirovinama postojao je i prošle godine, no tada je manjak pokriven novcem od poreznih prihoda. No u dva mjeseca ove godine i ti su prihodi niži u odnosu na lani. Primjerice porez na dohodak 6,2 posto, porez na dobit 3,5 posto, PDV 3,8 posto (iako treba uzeti u obzir da je zadnji dan veljače bila nedjelja te je obračun bio s prvim radnim danom ožujka u stvari donio uplatu od 300 milijuna kuna).

Takvi podaci analitičare ne iznenađuju, jer su na takav scenarij upozorili nakon poraznih gospodarskih podataka za četvrti kvartal, a koji se nastavljaju i ove godine. Tako je primjerice trgovina na malo u siječnju pala 8,5 posto što se odražava na PDV, također i kao dvoznamenkasti pad prodaje automobila, zbog čega se pak i smanjuju prihodi po osnovi trošarina. Prihodi od trošarina pali su u prva dva mjeseca čak sedam posto. Sve to upućuje na to da je gospodarstvo u velikim problemima, uzme li se u obzir da proračunu nije pomogao ni krizni porez i veća stopa PDV-a, te nove trošarine.

U Ministarstvu financija ne žele dati ocjenu stanja u proračunu. Ali sadašnji trendovi ne mogu isključiti rebalans, dodaju li se tome i novi izdaci, primjerice u Ministarstvu poljoprivrede za repromaterijal koji stoji oko 250 do 300 milijuna kuna ili dodatna jamstva 3. maju u iznosu od 52 milijuna kuna. Inače, subvencije su u prva dva mjeseca za 22,6 posto veća u odnosu na isto razdoblje lani. Na rashodovnoj strani najviše je utrošeno za pomoći u zemlji i inozemstvu, gdje je najviše utrošeno za fond izravnanja za decentralizirane funkcije. Viši su i bili rashodi za mirovine, rodiljske naknade i nezaposlene.

Prihodi koji su se bolje punili nego lani jesu oni od imovine, za čak 81 posto, a tu ulaze naknade za ceste, dok su prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima bolji za 24,8 posto. Na rashodovnoj strani manji su izdaci za zaposlene, s obzirom na to da je prošle godine bila niža osnovica za plaće. Smanjeni su i rashodi za zdravstvo, trajna prava i dječji doplatak. Više je na početku godine u odnosu na lani potrošeno za poticaje za stambenu štednju te za program povratnika, prognanika i izbjeglica.