U doslovnom prijevodu “mračna bonaca”, označava razdoblja niske proizvodnje energije iz solarnih i vjetroelektrana, što se najčešće događa zimi. Ova specifična meteorološka pojava kombinira hladne anticiklone, niske temperature i gotovo potpunu odsutnost vjetra, što drastično smanjuje proizvodnju energije iz vjetroelektrana. Uz oblačne uvjete koji ograničavaju proizvodnju solarnih panela, energetski sustav suočava se s povećanom potražnjom i smanjenom proizvodnjom iz obnovljivih izvora.
Vjetar i sunce, iako održivi, ovise o prirodnim uvjetima koji se ne mogu kontrolirati. Tijekom zimskih mjeseci, kada je potražnja za energijom najviša, nepovoljni vremenski uvjeti mogu uzrokovati značajan pad proizvodnje. Nedostatak energije iz obnovljivih izvora u ovakvim situacijama stvara potrebu za pouzdanim rezervnim kapacitetima koji mogu brzo reagirati na promjene u potražnji. To dovodi do ključnog pitanja: kako balansirati mrežu i osigurati stabilnu opskrbu energijom tijekom ovakvih kriza?
Problemi u Njemačkoj
Njemačka, kao vodeća zemlja u razvoju obnovljivih izvora energije, u prosjeku tijekom zime očekuje oko 20 gigavata (GW) energije iz vjetra. Međutim, tijekom dunkelflaute proizvodnja može pasti na svega 3 GW. Ova nepredvidiva i neizbježna pojava naglašava izazove oslanjanja na obnovljive izvore bez adekvatnih rezervnih kapaciteta.
Kako bi se izbjegao kolaps mreže tijekom dunkelflaute, Njemačka se oslonila na plinske elektrane koje su pokazale ključnu fleksibilnost i sposobnost da u kratkom roku preuzmu opterećenje proizvodnje. Plinske elektrane, koje koriste prirodni plin kao gorivo, imaju sposobnost brzog pokretanja i prilagodbe, što ih čini idealnim rješenjem za balansiranje energetske mreže u uvjetima naglih oscilacija u proizvodnji. Plinske elektrane imaju izrazitu fleksibilnost, mogu se u doslovno 10 minuta upaliti i početi proizvoditi električnu energiju, odnosno uravnotežiti mrežu, a za razliku od drugih fosilnih goriva poput ugljena, prirodni plin emitira manje ugljičnog dioksida (CO2), što ga čini relativno prihvatljivijim u tranziciji prema održivoj energetskoj budućnosti.
Prijelazno rješenje
Dok obnovljivi izvori poput vjetra i sunca ostaju temelji dugoročne energetske strategije, prirodni plin zauzima značajno mjesto kao “prijelazno gorivo” prema zelenijoj budućnosti. Njegova primjena u kombiniranim ciklusima proizvodnje energije omogućava visoku učinkovitost i smanjenje emisija, dok zadržava sposobnost da podrži mrežu u uvjetima povećane potražnje. Iako prirodni plin nije dugoročno rješenje za klimatsku krizu, njegova uloga u stabilizaciji mreže tijekom prijelaznog razdoblja je neosporna. Kombinacija ulaganja u obnovljive izvore energije, razvoj naprednih sustava za pohranu energije i korištenje fleksibilnih plinskih elektrana može pomoći u izbjegavanju energetskih kriza poput one koju izaziva dunkelflaute.
Važno je napomenuti da dunkelflaute nije neuobičajena pojava, ali njeni učinci postaju sve očitiji s porastom udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji. Zbog toga je potrebno strateško planiranje kako bi se osigurala stabilnost sustava i spriječili prekidi u opskrbi energijom.
Planiranje je ključ
Dunkelflaute u Njemačkoj još je jednom istaknula potrebu za pouzdanim i fleksibilnim rješenjima u energetskom sustavu. Prirodni plin i plinske elektrane pokazali su se ključnima u prevladavanju izazova niske proizvodnje iz obnovljivih izvora, omogućivši stabilnost mreže i kontinuiranu opskrbu električnom energijom. Iako su obnovljivi izvori nesumnjivo budućnost, prirodni plin ostaje važan partner u prijelaznom razdoblju prema zelenijoj i održivijoj budućnosti.
Sadržaj nastao u suradnji s PPD-om.
