Croatia Airlines drugu godinu zaredom suočila se s katastrofalnim poslovnim rezultatima koji su uglavnom posljedica svjetske globalne krize. Direktor Ivan Mišetić kaže kako ne želi relativizirati gubitak te priznaje da u 18 godina predsjednikovanja nacionalnim avioprijevoznikom ne pamti tako lošu godinu i ističe kako je privatizacija CA neizbježna.
Je li gubitak Croatia Airlinesa, kao što je Večernji list već i najavio, za prošlu godinu 198 milijuna kuna?
Zbog posljedica svjetske globalne krize ukupni putnički promet CA pao je 6 posto, odnosno lani smo prevezli 1,7 milijuna putnika, a u domaćem prometu broj putnika smanjio se 9 posto. Broj putnika koji se voze poslovnom klasom manji je 35 posto. Minus točno iznosi 198.778,065 kuna. Prihodi su nam pali 16,7 posto, a rashode smo smanjili 9,8 posto. Taj je raskorak stvorio ovaj poslovni rezultat. Na CA, s obzirom na specifičnost našeg tržišta, utječe i izražena sezonalnost kad je posrijedi turizam. Tu je i naša obveza obavljanja javnog servisa, tj. održavanja domaćih linija koje su neprofitabilne. Za, primjerice, Dubrovnik moramo održavati tri linije u danu, što je 500 putničkih mjesta, a nema šanse da skupimo toliko putnika. Kad se zbroje takse i PDV, veći su od vozarine na domaćim letovima. Država nam nadoknađuje gubitak do nule. CA nije iznimka kad se pogleda cijela industrija. Svih 36 članica Europske udruge zračnih prijevoznika ove će godine imati gubitak od 4 milijarde eura.
Što je rješenje za CA koja drugu godinu zaredom ima gubitke?
Jasno da je rješenje prije svega u racionalizaciji. U 2009. godini deset smo posto smanjili troškove, što je ušteda od 163 milijuna kuna. Najviše možemo utjecati na prilagođavanje kapaciteta stvarnim potrebama putnika. Već smo ove godine napravili zahvat u zimskom, pa i u ljetnom redu letenja. Jedan smo airbus otpustili iz najma. Koristeći se članstvo u Star Allianceu možemo podići prihode 7 posto. Prilagodba kapaciteta stvarnoj potražnji bez obzira na rast cijena u hranidbenom lancu donijet će prema planu troškove veće samo 1 posto.
Što je s privatizacijom CA?
Hrvatska neće moći izbjeći globalne procese, a globalni procesi govore o okrupnjivanju aviokompanija. Već godinama, Poljska , Češka, Mađarska, Grčka, Italija... rade su na projektima privatizacije svojih kompanija, često bez uspjeha. Veliki uzimaju svoj danak, tržište je liberalizirano do kraja, nacionalnim tržištima vladaju monopoli i u tim su škarama avioprijevoznici. Privatizacija CA neizbježna je, to uopće nije upitno. Pitanje je samo brzine i načina. I to nije hrvatski specijalitet.
Kad će se znati konkretne stvari o privatizaciji? Kad se pita u Ministarstvu prometa, kažu da ne znaju ništa o privatizaciji CA?
Ne bih se složio s time. Nije bilo nijedne prezentacije na kojoj nije bilo predstavnika ministarstava. Mi smo im dužni dostavljati sva izvješća.
Je li vlasnik, odnosno država, prelomio odluku o privatizaciji?
Vlasnik je upoznat sa sadržajem, odnosno problemom.
Nagađa se da bi Lufthansa preuzela CA?
To su sve špekulacije, netko vjerojatno iz dugogodišnje suradnje Lufthanse i Croatije na mnogim područjima, od održavanja zrakoplova do code share letova, doživljava to kao normalan korak. Ali o tome će odlučivati vlasnik.
ZLZ je najavio da će se okrenuti niskobudžetnima aviokompanijama?
Treba razbiti famu kako su niskobudžetni prijevoznici dramatično jeftiniji od mrežnih operatora. Rijedak je primjer glavne čvorišne luke gdje se miješa jedan i drugi model. Ideja ZLZ-a zaslužuje raspravu cijele industrije. Kakva će biti budućnost Zagreba kao čvorišta za jugoistočnu Europu. CA ima deset puta više putnika od prvog sljedećeg na ZLZ-u. Jedino je CA u 2009. generirala povećanje broja putnika na ZLZ. Što bi sada trebalo zaključiti: da su aerodromske cijene i dosad bile visoke, da je CA bila penalizirana visokim cijenama kad se one sada mogu prilagoditi niskotarifnima. Okrenemo li se niskobudžetnim aviokompanijama, to znači da nema slijetanja na morske zračne luke, ali ni u one u europskim metroploma jer ti prijevoznici slijeću na alternativne aerodrome. Ima li onda potrebe za gradnjom novog terminala u Zagrebu?
CA ostaje tradicionalan avioprijevoznik?
Dok vlasnik ne kaže suprotno. Niža tarifa neće dovesti na ZLZ pet milijuna putnika, nego će biti prelijevanja putnika od tradicionalnih aviokompanija. Ne treba zaboraviti da niskobudžetni prijevoznici naplaćuju sve, od prtljage do rezervacije..
Dug od 200 milijuna kuna velik je novac?
Ove ćemo godine prepoloviti taj minus pa težiti boljem rezultatu u idućim godinama kako to čine i drugi kolege u industriji. Ne želimo relativizirati gubitak. Dnevno se uvijek može operativno činiti bolje, uvijek ima prostora. Ovako tešku i složenu godinu u 18 godina svoga rada u CA ne pamtim.
Što je s dugom zagrebačkom aerodromu, direktor Tonči Peović najavio je da će, ako ga ne vratite, ZLZ od putnika sam naplaćivati takse?
Radimo na rješavanju tog duga. Nemoguće je i neizvedivo da Zračna luka Zagreb to izravno naplaćuje putnicima.
Sasvim je izvodljivo da Zračne luke same naplaćuju taksu putnicima, tako se uostalom radilo i za vrijeme eseferjota. Mišetić je bojim se predugo u ovom poslu i ideja više jednostavno nema. Vrijeme mu je da ode.