Izvlačenje novca iz obveznih mirovinskih fondova u proračun operacija je koja, uz upitnu opravdanost u ekonomskom smislu, ima i niz kontroverzi u tehničkom pogledu. Štednja u obveznim mirovinskim fondovima definira se kao osobna imovina koja je i nasljedna pa država, da bi uzela novac od policije ili vojske, mora privoljeti svakoga od njih. Prva je to prepreka u povlačenju novca, a druga, i znatno teža za preskakanje, jest način na koji će se novac za proračun osigurati. Obvezni mirovinski fondovi ne drže 58 milijardi kuna na računu, već su uložene u obveznice, među kojima je najviše državnih obveznica, dionice te ostalih vrijednosnih papira.
Izdašna injekcija
Preko noći nabaviti nekoliko milijardi kuna bilo bi praktički nemoguće, osim rasprodajom uz velike gubitke na mirovinama svih građana. Zato u krugovima mirovinaca kažu da je moguće ili vratiti državi neke obveznice ili razvući isplatu na dvije godine. Ako se novac vrati poništenjem obveznica, država neće riješiti svoj problem jer joj se time smanjuje javni dug, a ne deficit proračuna. Javni dug trenutačno je manji problem ministru financija Slavku Liniću, koji mora uvjeriti Europsku komisiju da može održati stabilnima javne financije. Zato mu treba hitna i izdašna injekcija u proračun. Jedna od ideja koja se vrti u optjecaju jest i prebijanje obveza države i mirovinaca kroz obveznicu.
U veljači Liniću na naplatu stiže obveznica od 650 milijuna eura, oko 4,8 milijardi kuna. Većinu te obveznice upisali su obvezni mirovinski fondovi. Ako bi rješenje bilo da se prebije obveznica novcem koji se namjerava povući iz fondova, država bi došla do jednokratnog iznosa za krpanje rupa. Ta je opcija problematična s više strana. Za početak, ako se mirovincima uzme nekoliko milijardi kuna preko noći, država ne može računati na njih kod novog zaduženja, koje su nedavno najavili. Također, ozbiljno se računa na novac iz OMF-ova i u infrastrukturnim projektima, a naročito u monetizaciji autocesta, pa i to ulaganje postaje upitno.
Problem knjigovodstva
Tu je i problem knjigovodstva i metodologije izračuna deficita po pravilima EU. U prihode se po njima uračunavaju samo redoviti prihodi. Linić bi trebao dokazati da je novac povučen od mirovinaca redoviti prihod. To i pokušava, tvrde izvori, tako što prikazuje uplate koje su trebale ići u drugi mirovinski stup kao prihode proračuna u idućim godinama. Ako ne uspije, zadiranje u mirovinske fondove neće se honorirati u Europskoj komisiji.
Zasad u OMF-ovima nemaju komentara na poteze Vlade jer, kako kažu, nisu dobili relevantne informacije.– Kontradiktorne su pa unaprijed ne želim komentirati – kratko je rekao Damir Grbavac, predsjednik Udruženja mirovinskih fondova.
nisam ekonomist, pa možda u potpunosti ne shvaćam linićevo rješenje, no uzimat nešto od nekog drugog jer eto treba se žrtvovati za državu potpuno je glupo (da ne kažem nešto grublje) rješenje, ako ne želi rezat rashode nek slobodno nacionalizira imovinu svih zastupnika i ministara (problem sa šegonom pokazao je da nositelji vlasti imaju dovoljno novca), tko je on da uzme nešto od ljudi koji svojim odlukama nisu doveli državu u ovu situaciju?, on je već i prije sudjelovao u vlasti i doveo nas do propasti i sad to opet radi