Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) odbacila je inicijativu za pokretanje postupka protiv mirovinskih društava Allianz ZB, Raiffeisen, Erste i PBZ Croatia osiguranje jer nije utvrdila dostatne indicije za pokretanje postupka po službenoj dužnosti u smislu Zakona o zaštiti tržišnog natjecanja – oglasio se regulator pola godine nakon što mu je pristigla prijava u kojoj se impliciralo da mirovinska društva najavom zajedničkog ulaganja u Cro Value Fond, od čega se u međuvremenu, koliko nam je poznato, odustalo, djelovala kao kartel jer im je smisao da jedni drugima budu konkurentni u postizanju najboljih pronosa za svoje članove. Večernji list prvi je ljetos objavio informaciju o prijavi.
- Horizontalna suradnja između poduzetnika koji su stvarni ili potencijalni konkurenti ne predstavlja u svakom pojedinom slučaju zabranjeni horizontalni sporazum (kartel) koji se smatra teškom povredom tržišnog natjecanja, već može imati pozitivne učinke za tržišno natjecanje ako za posljedicu ima značajnu ekonomsku korist, posebno ako konkurenti udružuju komplementarne aktivnosti, znanja ili sredstva. Horizontalna suradnja može biti sredstvo podjele rizika, uštede troškova, udruživanja posebnih znanja i iskustva, povećanje kvalitete i raznovrsnosti proizvoda i bržeg uvođenja inovacija ili povećanja ulaganja – pojašnjava AZTN u priopćenju o odluci te napominje da bi takvo djelovanje moralo imati za cilj ili posljedicu narušavanje tržišnog natjecanja da bi bili u prekršaju.
Uzimajući u obzir da se obvezni i dobrovoljni mirovinski fondovi osnivaju upravo radi prikupljanja i ulaganja novčanih sredstava kako bi se povećala vrijednost imovine pojedinog mirovinskog fonda, radi osiguranja i isplate mirovina članovima fonda u skladu sa zakonskim odredbama, ulaganje imovine odnosno novčanih sredstava obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju različita mirovinska društva, u isti investicijski fond i u skladu s posebnim propisima, prema ocjeni AZTN-a, imalo bi legitimni, a ne protutržišni cilj.
- Osim povećanja vrijednosti imovine pojedinog mirovinskog fonda, drugi legitimni cilj takvog ulaganja imovine odnosno novčanih sredstava, bilo bi smanjenje rizika raspršenošću ulaganja u slučaju obveznih mirovinskih fondova – dodatno argumentira regulator u vrlo opširnom obrazloženju.
Primjena propisa o zaštiti tržišnog natjecanja u skladu sa stajalištem podnositelja inicijative prema kojemu potencijalno zajedničko ulaganje u istom investicijskom fondu dva ili više mirovinskih društava koji su stvarni ili potencijalni konkurenti, treba smatrati kartelom, prema ocjeni AZTN-a, onemogućila bi ili ograničila mirovinskim društvima upravljanje imovinom mirovinskih fondova kao njihove osnovne djelatnosti, odnosno ulaganje imovine mirovinskog fonda radi povećanja njezine vrijednosti i smanjenje rizika raspršenošću ulaganja. U AZTN-u kažu da bi takvim stajalištem podnositelja inicijative, u pojedinom investicijskom fondu bilo dopušteno samo jednom mirovinskom društvu ulaganje imovine, odnosno novčanih sredstava obveznih ili dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravlja.
Dodatno ističu: Uzimajući u obzir da je posebnim propisima, uz određena ograničenja, dozvoljeno obveznim mirovinskim fondovima ulaganje u alternativne investicijske fondove, neovisno o vrsti takvog investicijskog fonda, da je osnivanje Cro Value Fonda i njegova pravila odobrila Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga kao nadležno tijelo za provedbu i nadzor primjene Zakona o alternativnim investicijskim fondovima, da je Cro Value Fond jedan od tri alternativna investicijska fonda slične strukture i karakteristika koji su osnovani u razdoblju od 2019. do 2021. godine, da u Republici Hrvatskoj trenutačno postoji 39 alternativnih investicijskih fondova, od čega 33 s privatnom ponudom, da je mirovinskim fondovima u Republici Hrvatskoj i prije osnivanja Cro Value Fonda bilo omogućeno izravno i znatnije ulaganje u mala i srednja poduzeća, da najveći broj ulagatelja u Cro Value Fond nije ograničen niti je ulaganje u isti Fond omogućeno isključivo predmetnim mirovinskim društvima, da je Cro Value Fond visoko rizičan i ne pruža ulagateljima nikakvu garanciju ili jamstvo ostvarenja očekivanog neto IRR prinosa te da bi predmetnim ulaganjem u Cro Value Fond, u odnosu na ukupnu neto vrijednost imovine mirovinskih fondova, bio obuhvaćen neznatan dio te imovine, AZTN smatra kako nije vjerojatno da bi suradnja mirovinskih društava u pogledu izbora društva za upravljanje Cro Value Fondom i definiranja pravila istog Fonda te potencijalno ulaganje imovine obveznih i dobrovoljnih mirovinskih fondova kojima upravljaju u navedeni Fond kao alternativni investicijski fond, imali ograničavajuće učinke za tržišno natjecanje, odnosno značajan negativni učinak na barem jedan od parametara na tržištu koji se tiču tržišnog natjecanja, kao što je to cijena, proizvodnja, kvaliteta proizvoda, raznolikost proizvoda ili inovacije.
Vezano uz suradnju mirovinskih društava oko izbora društva za upravljanje Cro Value Fondom i definiranje pravila istog Fonda, koju podnositelj inicijative smatra spornom, AZTN ističe kako se, prema očitovanju Hanfe, u Hrvatskoj, za razliku od drugačijih praksi i uređenja u Europskoj uniji, svakako podrazumijeva odgovornost upravo upravitelja alternativnog investicijskog fonda za upravljanje fondom i njegovom imovinom, uz mogućnost samih ulagača da odluče u kojeg upravitelja imaju povjerenje te kojem povjeravaju svoju imovinu na upravljanje, a usuglašavanje pravila nije neuobičajeno kod investicijskih fondova koji se nude profesionalnim ili kvalificiranim ulagateljima, kao što je to slučaj s Cro Value Fondom.
Da podsjetimo, podnositelj prijave AZTN-u (podaci poznati redakciji) je implicirao da javna najava ulaganja mirovinskih fondova predstavlja dogovor o zajedničkom djelovanju oko izbora društva za upravljanje investicijskog fonda i dogovaranje pravila. Naveo o je da prema Zakonu o OMF-ovima (čl. 227. st. 2.) takvo zajedničko djelovanje nije dopušteno, a usto, da ih čl. 113. koji štiti od lošijeg poslovanja jednog fonda, ne može zaštititi od lošijeg poslovanja svih fondova pa zajedničko ulaganje umanjuje zaštitu.
Hrvatska je katolička a ne neka protestantska zemlja sjevera Europe. Dati novac državi u Hrvatskoj znači sigurni gubitak pa čak i kada se radi o nominalno privatnom sektoru. Mirovinski fondovi su tipični oligopol i nitko pri zdravoj pameti im ne bi dao novce na upravljanje bez da te zakon natjera.