Domaći poslodavci nisu pretjerano zanimljivi ni Srbima ni Ukrajincima. Tko želi strane radnike, treba se okrenuti prema Bangladešu, Nepalu, Indiji, a oni s boljim ponudama sretne bi ruke možda mogli biti i na Filipinima. Iskustvo je to privatnog poduzetnika i nekad jednog od vodećih ljudi Hrvatske udruge poslodavaca Petra Lovrića. On je zajedno s kćeri osnovao agenciju za zapošljavanje te se s njom prihvatio, u ovo vrijeme masovne potrage za radnom snagom, prilično teškog posla.
Obrazovani su globalisti
Hrvatska bi ove godine mogla tragati za stotinjak tisuća radnika, većinom za kratkotrajne sezonske poslove, no nije jedina. Kojih par stotina kilometara sjevernije i zapadnije situacija je slična, a plaće i radni uvjeti koji se nude bitno bolji. Švicarci su se ozbiljno zabrinuli da će zbog nestašice kvalificiranih radnika – a izračunali su da im do 2025. godine treba 375 tisuća novih visokokvalificiranih radnika, teško sačuvati svoju državu blagostanja. Do 2035. godine manjak će se popeti na 1,2 milijuna!
>> VIDEO Kako strani radnici žive u Hrvatskoj: Sobe dijele s kolegama, a nakon posla rijetko kad gdje idu
Nijemci su pak poručili da će im do 2035. godine trebati sedam milijuna stranaca da bi održali postojeći tempo razvoja. Austrijanci u ovom trenutku imaju dva puta veću ponudu slobodnih radnih mjesta nego što su ih imali u siječnju prošle godine. Osam od deset poslodavaca kaže da će im potraga za radnicima biti najveći izazov u sljedećim mjesecima i godinama. Otkud tolika silna potražnja za radnom snagom i ljudima?
– Odgovor je višeslojan. Stvari su kod nas jasne, ljudi odlaze jer vjeruju da ovdje nemaju perspektive i idu u zemlje u kojima možda rade i na poslovima koji su ispod njihova obrazovnog nivoa, ali taj im posao omogućava sigurnu egzistenciju. Napuštaju i obrazovani Nijemci svoju zemlju. Mladi su danas globalisti, nemaju osjećaj granica, pripadnici su kugle zemaljske i idu tamo gdje će u kraćem roku više zaraditi. Njima je svejedno hoće li u Australiju, Katar, Južnoafričku Republiku ili Švicarsku, ne idu oni za egzistencijom kao Hrvati, već žele maksimalno iskoristiti svoje mogućnosti. Dobro obrazovani ljudi su globalisti – ističe ekonomist Ljubo Jurčić koji kaže da zapadnoeuropske zemlje svoju dugoročnu ekonomsku politiku godinama temelje na useljavanju i tu se nije puno toga promijenilo.
Nijemci tako godinama svake godine useljavaju 400.000 do 600.000 ljudi, slično rade i druge zemlje, pa će morati i Hrvatska. Razlika je što se nekad dovodilo radnike s Balkana ili iz Turske, a sad i Nijemci sve češće gledaju u pravcu Kolumbije, Meksika ili Indonezije.
– Manjak radnika jedan je od najvažnijih poslovnih rizika u industriji i srednjoročna prijetnja Švicarskoj kao mjestu za inovacije – zavapio je ovih dana prvi čovjek švicarske uprave za zapošljavanje. U Hrvatskoj se još uvijek na manjak radnika gleda kao na izolirani problem poslodavaca ili pojedinih branši.
Petar Lovrić kaže da kao agent za zapošljavanje možda prije drugih vidi koliko tonemo.
– Išli smo prema Srbiji, ali tamo smo sve manje konkurentni. Ne doživljavaju nas ni u Ukrajini. Imamo komplicirane propise, stranac mora čekati najmanje deset tjedana da dozna hoće li dobiti radnu dozvolu ili neće. Mladi Ukrajinac odmah drugi dan dobiva radnu dozvolu u Poljskoj i plaću koja je veća nego u Hrvatskoj – kaže Lovrić.
Petsto eura mjesečne neto plaće nije novac za koji će mladi iz Ukrajine doći raditi u njima inače za život preskupu Hrvatsku ako u Poljskoj dobiju barem 700 eura. Lovrić vjeruje da će sjeverozapadni dio Hrvatske imati sve više problema s pronalaskom radnika.
Odobravanja dozvola
– Međimurje i okolica vodili su politiku velike zapošljivosti na malim plaćama. Ne može se više razvoj graditi na niskim primanjima. Naše su šanse na međunarodnom tržištu rada nikakve – zaključuje taj poduzetnik.
Dodaje i kako je novi model zapošljavanja stranaca, u kojemu je u igru ubačen i Zavod za zapošljavanje, dodatno usporio odobravanje dozvola u odnosu na ranije kvote. K tome, pojedine policijske ispostave koje rade na odobravanju boravka i radnih dozvola za strance nemaju dovoljno ljudi. Turističke bi tvrtke, na primjer, sada morale točno znati kojega će stranca zaposliti i predati sve papire za njihove radne dozvole i boravak ako žele da im ovi počnu raditi u svibnju ili lipnju.
Evo tko je kriv za iseljavanje mladih. Nedaj boze da povisi placu domacem radniku i osigura mu dostojan zivot. To im nije palo ni na pamet. Lakse je uvesti indijca, jel?