Banke bi mogle imati i 70 milijardi eura gubitaka zbog izloženosti klijenata klimatskim rizicima

Čak 60 posto banaka nema još okvir testiranja za klimatski rizik, a samo 20 posto uzima klimatski rizik kao varijablu pri odobravanju kredita. Na djelatnosti koje izazivaju klimatske promjene odnosi se dvije trećine prihoda njihovih klijenata, što bi moglo dovesti do 70 milijardi eura gubitaka – istaknula je Sandra Švaljek, viceguvernerica HNB-a na konferenciji „Održivo financiranje: međusobna očekivanja financijskog i realnog sektora“ koja se održala u organizaciji Hrvatske udruge banaka i EY Hrvatska te uz podršku Hrvatske udruge poslodavaca. Podaci su to iz klimatskog stres testa 104 bitne banke koji je prvi put objavila Europska središnja banka. On nije provjeravao zadovoljavaju li banke kapitalne zahtjev, nego je, kako kaže S. Švaljek, bio „learning exercise“ namijenjen dobivanju kvalitativnih podataka, koliko su spremne i koliko su uključile klimatske rizike.

– Više nam nisu dovoljni financijski pokazatelji da bismo dovoljno znali o firmi. Danas znamo da su financijski sustav, tvrtke i klima povezani. Preko klijenata kojima su izložene financijske institucije utječu na klimatske promjene.

Banke zasad koriste tzv. proxy podatke, nedovoljno precizne pa različite banke imaju različite podatke o istim klijentima. To je nešto što ne možemo prihvatiti – poručila je S. Švaljek te dodala da su banke trenutačno manje usmjerene na pitanja upravljačke i društvene održivosti, što ne znači da njima ne upravljaju, ali naglasak im je na klimatskim rizicima.

Izložila je i tri klimatska cilja ESB-a: upravljanje klimatskim rizicima, podupiranje zelene tranzicije i poticanje promjene ponašanja sudionika.

– Ni bankama, ni središnjim bankama nije svrha maltretirati poduzetnike. Naš cilj je potaknuti poduzetnike da smanje svoj klimatski i okolišni rizik, time će smanjiti i rizik financijskih institucija – zaključila je viceguvernerica.

Ističe kako su i središnje banke, i banke i poduzetnici u tome zajedno te da iza sebe imaju pet godina kanonizacije znanja o klimatskim promjenama da bolje prepoznaju klimatske i okolišne rizike, identificiraju rupe u podacima i traže načina da popune te praznine.

– Živimo sad u vrijeme klimatske krize. A ako je negdje kriza, tamo treba djelovati – kaže S. Švaljek te dodaje ta klimatski rizici djeluju i na osnovni cilj centralnih banaka - stabilnost cijena.

– Naša je nadležnost i očuvanje bankovnog i financijskog sustava, a i na njega utječe. A utječe i na našu vlastitu bilancu. Središnje banke imaju dužnost i podupirati politike EU u mjeri u kojoj to ne ugrožava stabilnost cijena. Prema anketi koju je proveo ESB 30 posto građana smatra da se ESB treba uključiti u borbu protiv klimatskih promjena.

Poentirala je zaključkom da klimatske promjene traže transformaciju, ali onu koja daje perspektivu rasta, a ne ono što zovu degrowth, odrast.

Predsjednik Upravnog vijeća Hanfe Ante Žigman također se referirao na činjenicu da su regulatori najviše usmjereni na klimatski dio u ESG okviru (Enviromental, Social and Governance).

– Postavlja se pitanje jesu li društveni i upravljački dio nepravedno stavljeni po strani? Ali ovaj okolišni dio trenutačno je nezaustavljiv. Kad govorimo o upravljačkom dijelu, ne trebamo zanemariti ni taj dio, jer smo nedavno u javnosti imali jednu scenu vezanu uz upravljački dio – istaknuo je šef regulatorne agencije.

Žigman ključnu pomoć očekuje od revizora, a u tranziciji do održivosti financijske institucije su, kaže, tu da pomognu firmama u transformaciji.

– Tržište kapitala će to sigurno prepoznati, jedino fondovi koji imaju u sebi komponentu održivog EFG-a, su oni koji rastu. Gotovo svi fondovi koje je Hanfa odobrila u zadnje dvije godine imali su etiketu „održivog“, tako očekuju veći interes investitora. Imamo i dvije korporativne obveznice koje imaju element zelenog, obvezuju se smanjiti emisiju CO2, primjenjivati bolje standarde prema zaposlenicima i slično. Ako to ne ispune, morat će platiti veću kamatu. Sad je to već jako konkretno – rekao je Žigman.

Regulatorni je okvir, ističe, sveden na Zakon o računovodstvu, prema kojem sva poduzeća od javnog interesa i poduzeća s više od 500 zaposlenika imaju obvezu objave nefinancijskih izvještaja. U 2020. je to dobrovoljno učinilo i dodatnih 14 poduzeća, lani samo pet.

– Nadam se da će se sljedećih godina ponovo uključiti, možda i potaknuti ovakvim konferencijama i edukacijama – uvjeren je Žigman.

Organizatori su istaknuli kako je cilj konferencije bio okupiti predstavnike regulatora, financijskog i realnog sektora te iznijeti iskustva iz prakse svih dionika o ESG trendovima i obvezama. Ponajprije se to odnosi na EU taksonomiju i potrebu za prikupljanjem i objavom različitih ESG informacija, s naglaskom na međusobna očekivanja banaka i privatnog sektora.