Hrvatska poštanska banka posljednja je u nizu banaka koja se odlučila na “provjetravanje” portfelja prodajom loših kredita. Prodala je dio lošeg portfelja građana B2 Kapitalu, podružnici norveškog B2 Holdinga, dobro poznatog kupca na tržištu duga.
Koliki je dio zajmova koji građani ne vraćaju HPB prodao nije objavljeno, no izvjesno je da je riješio manji dio problema, jer su građani uredniji platiše od tvrtki, a i vraćaju manje iznose.
Dio ili čitavo potraživanje
Iz izvješća HPB-a za 2015. može se iščitati da je banka procijenila da će teško ili nikako naplatiti 3,2 milijarde kuna, pri čemu je identificirala gubitak od 2,1 milijardu. Većina loših kredita HPB-u odnosi se na tvrtke koje mu duguju 2,5 milijarde kuna, na stambene otpada oko 45 milijuna, na kredite po karticama 12 milijuna kuna, a 708 milijuna su ostali zajmovi. S prvim danom 2017. HPB-u i ostalim bankama država je poreznom reformom omogućila da osim prodaje, alternativu za problematične kredite u knjigama pronađu u otpisima. Oni su i dosad bili mogući, no tek nakon što bi banka zbog poreznih propisa klijenta bila praktički prisiljena financijski uništiti.
No, budući da nije bila rijetkost da Porezna uprava odbije priznati otpis te banci na gubitak još i naplati porez, bankama je bilo isplativije držati loše kredite u knjigama i izdvajati rezervacije. No, s izmjenama poreza na dobit, banke bez tužbi jednokratno mogu otpisati dio ili čitavo potraživanje koje je po pravilima HNB-a bio loš kredit na 31. prosinca 2015. i za toliko im se umanjuje porezna osnovica. Time se banke želi potaknuti na dogovor s klijentima koji možda ne mogu vraćati cijeli, ali mogu dio kredita. Krediti prestaju biti loši, bankama se smanjuju rezervacije i oslobađa kapital za novi početak ciklusa.
Kao prije krize
Hoće li ‘win win’ situacija za klijente, banke i gospodarstvo zaživjeti, treba vidjeti. Bankari su zasad skeptični, kažu da je i prije bilo dobrih zakona koji su se pokazali neprovedivi. Ako je suditi po pravilnicima koji će pratiti reformu, u Ministarstvu financija žele maksimalno olakšati ovu mjeru. Otpis se priznaje ako se radi o lošem kreditu nepovezanoj osobi koji je rezerviran s krajem 2015. Prihvate li to banke, uz postojeću opciju prodaja, loši krediti u 2017. bi mogli pasti sa 14,6 ispod 10% i približiti se pretkriznima.
>> Poreznicima od 1. 1. banke šalju podatke i o štednji građana
Jedna lijepa bajka. Banke ce i dalje prodavati potrazivanja trecim 'osobama', jer ce vise zaraditi. Jedino kod duga tvrtki moze doci do nekog pomaka, ali, one su vjerojatno mrtve, inace bi netko otkupio njihov dug. Sada se postavlja pitanje zasto bi porezni obveznici placali bankama za nesto tako. A placaju porezni obveznici, jer se taj novac koji banka nece uplatiti mora odnekle stvoriti.