Banke u Hrvatskoj u prošloj su godini ostvarile dobit prije oporezivanja u ukupnom iznosu od 2,52 milijarde kuna, pokazuju nerevidirani podaci za 28 banaka koje je objavio HNB.
Usporede li se ti podaci s onima za godinu prije, proizlazi da su banke i više nego udvostručile dobit, odnosno da je bruto dobit banaka lani bila za 1,5 mlrd. kuna ili 148% viša nego 2013. godine.
Iako su rezultati impresivni i vizualno uvjerljivi, važno je napomenuti da ovi prikazi nemaju temelja u stvarnim promjenama koje će nastati s vremenom
Vrhunski sportaši svoj su život posvetili napornim treninzima pa često nemaju vremena za školu. No, postoje i drugačiji primjeri, sportaši koji su završili fakultete. Donosimo neke od hrvatskih sportaša s diplomom.
Banka kojoj pripada sve, a novac stvara iz ničega Svijet u kojem živimo daleko je od onog o kojem smo sanjali, od ljudskih vrijednosti i ideala koje smo naučili i u koje smo vjerovali. Toliko je daleko da misleći čovjek mora zapitati kako je cjelokupno čovječanstvo poslije tisuća godina civilizacije i spoznajnog, tehnološkog i kulturnog napretka dospjelo do stanja bezizlaznog “ropstva”? O tome bez dlake na jeziku pričamo s odvjetnikom Dragoslavom Petrovićem, prvim velikim priorom Templarskog reda u Srbiji, čovjekom s vrlo raskošnim domaćim i međunarodnim životnim iskustvom. On je oštar i precizan, čineći ovaj tekst jednom vrstom “knjigom teorije zavjere”, ako se više bilo što u okviru tog bizrane međunarodne floskule uopće može nazvati “zavjerom”. Prvi bankarski korak U 17. stoljeću došlo je do sukoba nizozemskih bankara s engleskom dinastijom Stewarta. – Kaže Petrović. – Bogati bankari Europe su se udružili i financirali William od Orangea koji je svrgnuo Stuarte invazijom na Englesku i postao Kralj William III. Naravno, za ovu “pomoć” bankara dugovao je “malu” protuuslugu. Tražili su mu da otvore svoju privatnu banku koja bi dobila status središnje banke. Za uzvrat oni bi djelomično unijeli u nju svoj zlatni depozit na temelju kojega bi izdavali vrijednosnice, kreirali i štampali novac i pozajmljivali državi. Tako je 1694. nastala Bank of England, prva privatna banka u svijetu koja je dobila legalno pravo izdavati novac. U osnivačkoj povelji stoji i besmrtna odrednica: “Ovoj banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona stvara ni iz čega (out of nothing)”. Tako je sve pocelo...
Najveci razlog za rat 90-tih
U osnivačkoj povelji stoji i besmrtna odrednica: “Ovoj banci pripada sva dobit od kamate na novac koji ona stvara ni iz čega (out of nothing)”. Tako je sve počelo. Kako objašnjava Petrović, Engleska država je počela uzimati kredite i zaduživati se ogromnim kamatama, a u Bank of England to je registrirano kao nacionalni dug. Ove kamate i dugove su zapravo otplaćivali gradjani putem poreza, a kada bi otplata državnog kredita kasnila slijedile su i zatezne kamate, pa je država morala da povećava poreze i još više globiti narod. Naziv “Bank of England” uzet je upravo da bi se gradjanima ulilo povjerenje asocirajući ih na nešto nacionalno, iako je to bila privatna banka. (Isti trik je, naglašava Petrović, je primijenjen u Srbiji s “Nacionalnom štedionicom”, iako se radilo o privatnoj, a ne državnoj Banci). Početkom 20. stoljeća i američki predsjednik Woodrow Wilson dobio je “pomoć” od bankara. Prvo su mu pomogli da postane predsjednik financiranjem izborne kampanje, onda su mu pokrili jedan veliki financijski dug, odnosno neku ucjenu iz mladosti. Zauzvrat je 1913. Wilson u Kongresu “proturio” zakon po kome udruženje najvećih privatnih banaka, tzv. “Federalne rezerve” skraćeno “FED”, može štampati novac bez zlatne podloge, odnosno kreirati ga iz ničega. “Od tada sve do danas, američka vlada mora posuđivati dolare od ove moćne skupine financijskih mahera i stvarati ogromni nacionalni dug. Tako privatna središnja banka (FED) kreira recimo milijardu dolara koje sa kamatom daje vladi SAD i stvara nacionalni dug.” Ovaj novac vlada distribuira komercijalnim bankama sa malo većom kamatom, koje ga prodaju građanima i tvrtkama s još većom kamatom. Dakle, svatko je u lancu napravio dug s istom svotom novca (jednom milijardom dolara) kreiranom iz IZ NIČEGA, dok naivni misle da za sve to postoji pokriće u zlatnim polugama, ili nečemu drugom podobnom pokriti tiskanje novca. Na ovoj financijskom vrtuljku danas se okreće čitav svijet. Prije 50 godina u svjetskim financijskim tokovima je bilo oko 5 posto ovog špekulativnog novca, danas 97 posto kapitala cirkulira špekulativno. Eto to je najveća legalna prijevara u povijesti čovječanstva, kojom je jedna grupa špekulanata u razdoblju od tri stotine godina postala ugledna svjetska bankarska elita. Danas su oni praktično gospodari svijeta. Bukvalno nema države, nema čovjeka na planeti, nema tvrtke koja njima ne duguje novac, na izravan ili neizravan način.