PRVI PAD U ČETIRI GODINE

Banke prodale 16 mlrd. kuna loših kredita

Foto: Patrik Macek/PIXSELL
Banke prodale 16 mlrd. kuna loših kredita
01.12.2016.
u 07:15
Udio problematičnih pao na 14,99 post, najviše ih kupili Deutsche Bank i B2Holding
Pogledaj originalni članak

Što to znači za banke, a što za klijente? Bankama je, najviše zbog rješavanja dijela nenaplativog portfelja, smanjen udio loših kredita jer većeg priljeva zdravijih kredita još nema. Prvi put u četiri godine udio loših kredita u drugom je kvartalu pao ispod 15%, na 14,99%.

Time se otvorio novi kreditni potencijal, što je dobro i za gospodarstvenike i za banke; smatra se bitnim “driverom” gospodarskog rasta, a prodaja potraživanja potiče i tržište kapitala i diverzifikaciju izvora financiranja.

Kad su posrijedi klijenti, prilično je nejasno u čijoj je ingerenciji njihova relacija s novim vlasnikom duga. Oni više nisu ni pod okriljem Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) ni pod paskom HNB-a ili Hanfe, a tek rubno, jer sad njihov odnos s “trećom osobom” koja je kupila dug regulira Zakon o obveznim odnosima, za njih je nadležno Ministarstvo financija.

Novi je vlasnik potraživanja dug kupio uz diskont u rasponu od 60 do 90%, no i dalje pokušava naplatiti što veći udio. Za korisnike kredita nije baš isto je li im dug sad u vlasništvu Deutsche Banka, nekog investicijskog fonda ili vlasnika d.o.o. nepoznate povijesti poslovanja: metode komunikacije i naplate bitno se razlikuju.

Ipak, osim što odobrenje za prodaju treba dati regulator – HNB, prema ZOKI-ju, banka koja prodaje plasman dužna je osigurati da potrošači kod treće osobe na koju je plasman prenesen ne dođu u nepovoljniji položaj nego što su ga imali kao njezini dužnici.

U PBZ-u, koji je prema podacima KPMG-ja 2015. imao 6,39 mlrd. kn loših kredita, primjerice, ističu da su kupce loših kredita dodatno ugovorno obvezali da poštuju te odredbe. U Erste banci, koja je u 2015. imala 9,86 mlrd. kn loših kredita, napominju da prodaju samo renomiranim kompanijama.

Zaba je kraj prošle godine završila s 13,63 mlrd. kn loših kredita, HPB s 3,17 mlrd. kn, a Heta, u koju su se premjestili loši krediti Hypo banke, s 9,86 mlrd. kn.

Prema podacima iz nedavno objavljene KPMG-ove analize European Debt Sales, najaktivniji je otkupljivač dugova hrvatskih banaka norveška grupacija B2Holding koja je 2014. kupila i jedan od prvih “paketa” loših kredita građana od tadašnje Hypo banke, projektno nazvan Dinara, u iznosu od 459 mil. kn.

U 2015. slijedio je paket kredita poduzeća Erste banke projektnog imena Janica, težak 1,63 mlrd. kn. U trenutku objave ove analize upravo je trajala PBZ-ova prodaja kombinacije loših kredita građana i tvrtki u iznosu od 1,51 mlrd. kn. U PBZ-u ističu da im je udio NPL-ova u lipnju iznosio 8,7% i bitno je niži od tržišnog prosjeka, dok ga je Erste banka od početka godine smanjila s 15 na 12,5%.

Goran Horvat, KPMG-ov šef financijskih servisa i restrukturiranja za Hrvatsku i BiH, srednjoročno očekuje intenziviranje prodaje lošeg portfelja. Porezna reforma trebala bi biti katalizator za otpis dodatnih milijardi dužnicima u blokadi jer će bankama za otpisani dio umanjiti poreznu obvezu.

U lipnju su banke bilježile 39,7 mlrd. kn loših kredita, od čega se na tvrtke odnosi 26,2 mlrd. kn, a na građane 12,8 mlrd. kn. Za dužnike je otpis dijela duga svakako bolje rješenje od njegova ustupanja trećoj strani koja će mu “dahtati” za vratom i kad su iscrpljene sve mogućnosti naplate.

Otpisi će dijelom riješiti problem blokada nastalih zbog dugova bankama, no to je samo polovica iznosa; još 20-ak mlrd. kn duga uzrok je blokadama iza kojih su komunalci, telekomi i ostali vjerovnici koji nisu financijske institucije. Prijedlog porezne reforme ne obuhvaća taj dio duga – u problem se tek zagrizlo.     

>> Otpišu li kredit blokiranima, bankama se oprašta porez

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 2

Avatar Mihael1
Mihael1
10:42 01.12.2016.

Banke prodale loše kredite a onda bi država, odnosno narod trebao pokriti gubitke banaka?!

SO
sofisticated
19:42 01.12.2016.

Dok ima ovaca bit će i vune.