Što to znači za banke, a što za klijente? Bankama je, najviše zbog rješavanja dijela nenaplativog portfelja, smanjen udio loših kredita jer većeg priljeva zdravijih kredita još nema. Prvi put u četiri godine udio loših kredita u drugom je kvartalu pao ispod 15%, na 14,99%.
Time se otvorio novi kreditni potencijal, što je dobro i za gospodarstvenike i za banke; smatra se bitnim “driverom” gospodarskog rasta, a prodaja potraživanja potiče i tržište kapitala i diverzifikaciju izvora financiranja.
Kad su posrijedi klijenti, prilično je nejasno u čijoj je ingerenciji njihova relacija s novim vlasnikom duga. Oni više nisu ni pod okriljem Zakona o kreditnim institucijama (ZOKI) ni pod paskom HNB-a ili Hanfe, a tek rubno, jer sad njihov odnos s “trećom osobom” koja je kupila dug regulira Zakon o obveznim odnosima, za njih je nadležno Ministarstvo financija.
Novi je vlasnik potraživanja dug kupio uz diskont u rasponu od 60 do 90%, no i dalje pokušava naplatiti što veći udio. Za korisnike kredita nije baš isto je li im dug sad u vlasništvu Deutsche Banka, nekog investicijskog fonda ili vlasnika d.o.o. nepoznate povijesti poslovanja: metode komunikacije i naplate bitno se razlikuju.
Ipak, osim što odobrenje za prodaju treba dati regulator – HNB, prema ZOKI-ju, banka koja prodaje plasman dužna je osigurati da potrošači kod treće osobe na koju je plasman prenesen ne dođu u nepovoljniji položaj nego što su ga imali kao njezini dužnici.
U PBZ-u, koji je prema podacima KPMG-ja 2015. imao 6,39 mlrd. kn loših kredita, primjerice, ističu da su kupce loših kredita dodatno ugovorno obvezali da poštuju te odredbe. U Erste banci, koja je u 2015. imala 9,86 mlrd. kn loših kredita, napominju da prodaju samo renomiranim kompanijama.
Zaba je kraj prošle godine završila s 13,63 mlrd. kn loših kredita, HPB s 3,17 mlrd. kn, a Heta, u koju su se premjestili loši krediti Hypo banke, s 9,86 mlrd. kn.
Prema podacima iz nedavno objavljene KPMG-ove analize European Debt Sales, najaktivniji je otkupljivač dugova hrvatskih banaka norveška grupacija B2Holding koja je 2014. kupila i jedan od prvih “paketa” loših kredita građana od tadašnje Hypo banke, projektno nazvan Dinara, u iznosu od 459 mil. kn.
U 2015. slijedio je paket kredita poduzeća Erste banke projektnog imena Janica, težak 1,63 mlrd. kn. U trenutku objave ove analize upravo je trajala PBZ-ova prodaja kombinacije loših kredita građana i tvrtki u iznosu od 1,51 mlrd. kn. U PBZ-u ističu da im je udio NPL-ova u lipnju iznosio 8,7% i bitno je niži od tržišnog prosjeka, dok ga je Erste banka od početka godine smanjila s 15 na 12,5%.
Goran Horvat, KPMG-ov šef financijskih servisa i restrukturiranja za Hrvatsku i BiH, srednjoročno očekuje intenziviranje prodaje lošeg portfelja. Porezna reforma trebala bi biti katalizator za otpis dodatnih milijardi dužnicima u blokadi jer će bankama za otpisani dio umanjiti poreznu obvezu.
U lipnju su banke bilježile 39,7 mlrd. kn loših kredita, od čega se na tvrtke odnosi 26,2 mlrd. kn, a na građane 12,8 mlrd. kn. Za dužnike je otpis dijela duga svakako bolje rješenje od njegova ustupanja trećoj strani koja će mu “dahtati” za vratom i kad su iscrpljene sve mogućnosti naplate.
Otpisi će dijelom riješiti problem blokada nastalih zbog dugova bankama, no to je samo polovica iznosa; još 20-ak mlrd. kn duga uzrok je blokadama iza kojih su komunalci, telekomi i ostali vjerovnici koji nisu financijske institucije. Prijedlog porezne reforme ne obuhvaća taj dio duga – u problem se tek zagrizlo.
Banke prodale loše kredite a onda bi država, odnosno narod trebao pokriti gubitke banaka?!