Čak 3,6 milijardi kuna u samo pola godine zaradile su banke prije oporezivanja! Prema nekonsolidiranom tromjesečnom statističkom izvješću HNB-a dobit im je 18,5 posto viša nego u istom razdoblju 2021. godine. Prema pokazateljima poslovanja, u Hrvatskoj udruzi banka porast bruto dobiti za oko 536 milijuna kuna u cijelosti pripisuju utjecaju rezerviranja i umanjenja vrijednosti čiji je neto učinak ove godine bio minimalan, dok je u prošloj godini još uvijek značajno opterećivao rezultat s gotovo 600 milijuna kuna koje su banke tada morale izdvojiti u te svrhe.
Kreiranje rezultata
Politika rezerviranja očigledno nudi veliki prostor za kreiranje rezultata poslovanja. Zanimljivo je, pak, da im, iako su banke pod pritiskom desetaka tisuća tužbi iz sporova vezanih uz nepoštenu promjenjivu kamatu i valutnu klauzulu, ponajprije u CHF, ali i ostalim valutama, za što bi se, prema međunarodnim računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u Hrvatskoj, trebale izdvajati pozamašne rezervacije, HNB tu daje mogućnost enormne arbitrarnosti.
Naime, u HNB-ovoj Odluci o sudskim sporovima, u obvezi rezerviranja sredstava za sudske sporove koji se vode protiv kreditne institucije propisani su minimalni iznosi rezervacija za određene sporove, ponegdje čak i – nikakvi, dovoljno im je spor samo evidentirati. Bankama je ostavljena sloboda da same procijene rizik, iako je to u suprotnosti s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (IFRS i IAS 37). Odgovornost za fer iskazivanje rezervacija time je prebačena na banke, ne nalaže je regulator, barem ne nacionalni.
Što se tiče ostalih pokazatelja poslovanja za tekuću godinu, prema podacima HUB-a, kamatni prihodi su smanjeni za 176 milijuna kuna (3,2 posto) u skladu s nastavkom trenda pada kamatnih stopa. Kako je prostor za smanjenje kamatnih rashoda minimalan, jer su kamatne stope blizu nule, i neto kamatni prihod zabilježio je pad za 142 milijuna kuna ili za 2,9 posto.
Neto prihodi od dividendi rasli su za 176 milijuna kuna ili 76 posto. Neto prihodi od provizija i naknada povećani su za 306 milijuna kuna ili 18,6 posto. Neto prihodi iz operativnog poslovanja povećani su sa oko 7,5 na 7,8 milijardi kuna (3,4 posto), što je značajno sporije od rasta bruto dodane vrijednosti u gospodarstvu koja je u drugom tromjesečju iznosila 8,8 posto. Istodobno su rashodi rasli 210 milijuna kuna (6,6 posto).
- Uz povećanje izdvajanja za fondove za sanaciju i osiguranje depozita, tekući troškovi gotovo u cijelosti poništavaju učinak rasta neto prihoda iz poslovanja te je neto operativni prihod banaka u odnosu na prvu polovinu 2021. ostao približno isti, promjena iznosi svega 12 milijuna kuna – kažu u HUB-u.
Manje loših kredita
Banke su popravile i naplatu loših kredita u ukupnim kreditima nefinancijskim društvima te je 30. lipnja NPL (udio neprihodujućih kredita) iznosio 7,79 posto, što je za oko jedan postotni bod manje nego potkraj ožujka i značajno manje od 11,60 posto koliko je omjer iznosio u isto vrijeme 2021. U sektoru kućanstava poboljšanje je također prisutno, premda je manje izraženo, jer je i početna razina bila niža: na kraju lipnja ove godine omjer je iznosio 6,09 posto u odnosu na 6,43 posto u prethodnom tromjesečju i 7,14 posto u istom tromjesečju prethodne godine.
VIDEO: Proglašena prirodna nepogoda zbog suše u Međimurskoj županiji, šteta 150 milijuna kuna.
ostvarile dobit pljackajuci otimajuci lihvareci i korumpirajuci, koliko jos ljudi se mora bacit pod vlak da bi se ista promjenilo, rak rana , glavni kolonizatori i izrabljivaci RH najpoznatija RBA zadruzna mafija koja je crnim koferima ulazila u Sabor RH