Banke zaradile 1,43 mlrd. kuna – milijardu kuna više nego lani

Čak milijardu kuna više zaradile su banke u prva tri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani: 1,43 milijarde kuna iznosi kvartalna neto dobit, dok je u prva tri mjeseca prošle godine bila 431,67 milijuna kuna. Neto dobit povećala se 232 posto, u brutu je rast čak 250 posto – sa 479,12 milijuna kuna na 1,68 milijardi kuna.

Rastu novoodobreni krediti

Takav rezultat daje naslutiti da bi im ovo mogla biti jedna od rekordnih godina, posebno imajući u vidu oporavak novoodobrenih kredita. Premda bi se na kredite građanstvu moglo odraziti privremeno stavljanje izvan snage kreditnog registra, što usporava odobravanje, bankari taj efekt zasad ne uzimaju u obzir u svojim prognozama.

Prema nerevidiranim privremenim podacima HNB-a, najveću je dobit prije oporezivanja ostvarila Zagrebačka banka, 465,09 milijun kuna, dok je lani bila 229,4 milijuna kuna u minusu. Privredna banka Zagreb ima skoro isti rezultat kao lani; 348,06 milijuna kuna u odnosu na 332,8 milijuna u 2017. Erste banka je dobit povećala 37,8 posto, sa 168,2 na 235,8 milijuna kuna, a jednak rast ima i RBA s bruto dobiti 168,2 milijuna kuna. Peta je Splitska banka sa 139,5 milijuna kuna, šesti HPB sa 80,7 milijuna. Addiko ima 79,6 milijuna, a OTP 73,5 milijuna kuna pa mađarska grupacija, u kojoj je od lani Splitska banka, ima zajedno 213 milijuna kuna dobiti. To ih stavlja na četvrtu poziciju na tržištu.

Prihod u padu

U minusu je pet banaka; najvećem Veneto čiji je portfelj kupio PBZ – 11,3 milijuna kuna. Državna Croatia banka je u crvenom 5,8 milijuna, Slatinska 5,5 milijuna, Primorska 1,2 milijuna, a Samoborska banka 552 tisuće kuna.

Stambene su štedionice prije poreza zaradile još 15,3 milijuna kuna te je ukupna dobit kreditnih institucija 1,67 milijardi kuna.

Zbog niskih kamata bankama je čak 5,8 posto pao neto kamatni prihod, a i prihod od naknada i provizija niži je 4,3 posto, pa gotovo cijeli rast dobiti zahvaljuju smanjenju rezervacija za loše kredite Agrokoru i povezanim društvima za koje uvjeravaju da su sada mahom pokriveni. S obzirom da i dalje traje trend pada kamata, a zbog pritiska regulatora, što europskog, što domaćeg, i naknade će se morati transparentnije naplaćivati, jedino na što se računa u projekcijama rasta je – veći volumen kreditiranja.