Direktorica Centra za makroekonomske analize HGK Jasna Belošević Matić na današnjoj je skupštini HGK kazala kako je negativni trend kretanja ukupne gospodarske aktivnosti ublažen 2010. na razinu pada od 1,2 posto, dok je u 2009. godini realni pad BDP-a iznosio šest posto. Jedina komponenta koja je pozitivna djelovala na kretanje BDP-a bila je ukupna neto inozemna potražnja. Iako bi se moglo reći da se lani hrvatsko gospodarstvo počelo blago izvlačiti iz recesije, ipak je oporavak znatno sporiji u odnosu na većinu članica EU.
- Početak ove godine ne ukazuje da će se stanje hrvatskog gospodarstva bitno promijeniti. Inozemna će potražnja i dalje rasti te će doći do blagog oporavka domaće potražnje što bi moglo rezultirati rastom BDP-a za oko 1,5 posto - istaknula je Belošević Matić.
Dinamika pada industrijske proizvodnje bila je lani znatno usporena sa 9,2 posto u 2009. na 1,4 posto u 2010. godini. U prva dva mjeseca ove godine industrijska je proizvodnja manja za četiri posto u odnosu na isto razdoblje lani. Graditeljstvo je najteže pogođeno krizom i bez jasnih znakova oporavka. Nakon pada od 6,5 posto u 2009. obujam građevinskih radova smanjen je za dodatnih 15,9 posto te je razina građevinske aktivnosti vraćena na razinu od prije sedam godina. U 2010. godini promet u trgovini na malo bio je realno manji za 1,8 posto prema prethodnoj godini, što je znatno sporija dinamika pada prema 2009. kad je pad iznosio 15,3 posto.
U prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo veći je pak za oko 3,3 posto nominalno, a realno za oko 0,5 posto. U turizmu je lani zabilježeno povećanje međunarodnih dolazaka za gotovo sedam posto, a ostvareno je 2,6 posto više noćenja prema prethodnoj godini. Ostvareno je 6,2 milijarde eura deviznog prihoda što je 2,2 posto manje prema 2009. godini.
Bilježe se i nepovoljni trendovi poslovanja poduzetnika. Za pet posto bio je pad ukupnih prihoda, ukupnih rashoda za 3,9 posto te bruto dobiti za 26,5 posto. Najizraženiji je pad zabilježen kod investicija u dugotrajnu imovinu koje su smanjene za 30,5 posto. Vrijednost nepodmirenih naloga je kontinuirano rasla zadnjih pet godina, i zadnje dvije godine nepodmireni su se nalozi udvostručili za 17,3 milijarde kuna, a broj poslovnih subjekata s blokiranim računima povećao za 44 posto. Prošle je godine zabilježen i najoštriji rast nezaposlenosti, koji nas je vratio pet godina unazad. Aktualna stopa nezaposlenosti je na razini od 19,6 posto što je 1,3 postotna boda više nego prethodne godine te 5,1 posto više nego 2008. godine. Hrvatsko tržište rada ozbiljno je ugroženo niskim stopama aktivnosti, a broj umirovljenika se neprestano povećava u zadnjih pet godina za 121.000, dok je aktivno stanovništvo smanjeno za 39.000.
U vanjskotrgovinskoj razmjeni 2009. bilježio se pad izvoza i uvoza i to između 20 do 25 posto, dok je u 2010. godini ostvaren rast robnog izvoza od 17,4 posto, a pad uvoza je ublažen na 1,4 posto. Takve tendencije su smanjenjem robnog deficita na godišnjoj razini pozitivno utjecale na stanje tekućeg računa platne bilance. U 2010. godini ostvaren je najniži deficit tekućeg računa platne bilance (654,3 milijuna eura) u zadnjih 10 godina. U odnosu na prethodnu godinu, deficit je smanjen za čak 74 posto te je njegov udio u BDP-u pao na povijesno nisku razinu od 1,4 posto. U prošlost nas je vratila i vrijednost izravnih inozemnih ulaganja od samo 440 milijuna eura, što je najniže od 1996. godine.
Prošla je proračunska godina završena u okvirima predviđenim rebalansom, prihodi su bili 574,4 milijuna kuna manji od planiranih, a rashodi su također bili 669,8 milijuna kuna manji te je proračunski deficit bio 95,3 milijuna kuna manji od planiranog. Na kraju 2010. godine dug središnje države iznosio je 135,8 milijardi kuna što je 20 milijardi kuna više nego krajem 2009. godine, te se drugu godinu za redom nastavlja izuzetno visok rast dug središnje države. Domaći je dug lani povećan za 13,8 milijardi kuna ili za 17,7 posto, dok je inozemni dug povećan za 6,2 milijarde kuna ili za 16,5 posto. Krajem 2010. bruto inozemni dug dosegnuo je iznos od 45,8 milijardi eura čime se praktički izjednačio s visinom ostvarenog BDP-a.
Belošević Matić je istaknula kako će u 2011. i 2012. svjetska ekonomija rasti po stopi od 4,5 posto, razvijene zemlje po 2,5 posto, a zemlje u razvoju 6,5 posto. Dolazi do oporavka potražnje, potrošnje i investicija, a strahovi su okrenuti prema cijenama roba. Potrebno je stoga voditi mudru fiskalnu konsolidaciju što znači, ne prebrzu koja bi ubila rast, ali ne ni presporu koja bi ubila kredibilitet (rejting) zemlje. Aprecijacija valuta zemalja u razvoju ključno je pitanje uspostavljanja globalne svjetske ravnoteže, rekla je Belošević Matić.
postoji nekoliko uzrečica koje govore o dobrim vremenaima, poput \'nakon kiše dolazi sunce\' ili, \'nakon noći dolazi dan\'. tako i hrvatsko gospodarstvo iščekuje svoj oporavak - nikakve mjere tzv. hrvatske vlade, HDZ-ovske kamarile koja je na trusnom i zaostalom području zapadnog balkana pomiješanom s agramerštinom, našla dovolan broj tzv intelektualaca - do kraja moralno pokvarenih ljudi, koji bi za sebe, vlast i povijest žrtvovali sve, pa i cijelu zemlju, neće pomoći ovoj zemlji koliko će joj pomoći čista statistička vjerojatnost da jednom mora proći svako pa i ovo zlo!