'Bit će poreza na kuću u kojoj se živi, nikad nisam rekao da neće'

Porez na prvu nekretninu u prosjeku će biti na razini dosadašnje komunalne naknade, ali vrlo teško je sad reći da će iznos biti identičan – kazao je danas ministar financija Slavko Linić, koji dopušta mogućnost da novi porez bude i veći od komunalne naknade. Linić tvrdi da 20 posto općina i gradova u zemlji dosad nije imalo nikakve komunalne naknade, a u još 30 posto gradova i općina građani su bili oslobođeni i do 90 posto dijela naknada.

Bez iznimke

Izuzeća više neće biti moguća, porez će se plaćati na sve nekretnine, neovisno o tome gdje se nalaze, ali ministar još nije predstavio kako će se on točno obračunavati, na koju osnovicu i po kojim kriterijima. Službeno nije rekao ni kolika će biti stopa, a neslužbeno se govori o porezu od 2 posto, s time što bi nekretnine u kojima se stanuje bile oporezovane sa 0,2 posto, a one koje su iznajmljene sa 0,4 posto. Do kraja ovog tjedna njegovo će ministarstvo uputiti Vladi prijedlog zakona.

Ministar se ne želi upuštati ni u procjene koliko će novca prikupiti od poreza na nekretnine jer se, kazao je, učinci tog zakona ne mogu mjeriti samo po iznosu prikupljenog poreza na razini lokalnih zajednica. Linić, primjerice, očekuje da će u iduća četiri mjeseca od 30.000 do 100.000 građana legalizirati ugovore o najmu stanova i kuća kako bi izbjegli plaćanje poreza po najvećoj stopi. Vlasnici iznajmljenih stanova postat će tako obveznici i poreza na dohodak od najma. Linić je dodao kako nikad nije najavljivao da će građani biti oslobođeni plaćanja poreza na nekretnine u kojima žive. – Govorio sam da će taj porez zamijeniti komunalnu naknadu – rekao je Linić.

Kad je riječ o drugoj nekretnini koja nije u funkciji, logično je za ministra da porez za te nekretnine bude veći jer njihovi vlasnici ne plaćaju ni vodovod, ni kanalizaciju, ni ceste.

– Porez na nekretnine bit će prihod lokalnih jedinica i on služi njihovu jačanju. Ovim ćemo porezom 2013. pokušati stabilizirati proračune jedinica lokalne samouprave – rekao je Linić i dodao da su mnogi gradovi i općine u ozbiljnim financijskim problemima jer su ostali bez prihoda. Nakon što 1. travnja 2013. uvede porez na nekretnine, Vlada će, rekao je Linić, poslije lokalnih izbora ići na daljnji proces decentralizacije, a lokalne će jedinice nakon 2014. dobiti dodatne ovlasti u području obrazovanja, socijalne politike i zdravstva. Tko ne bude mogao preuzeti nove obveze, izgubit će mogućnost profesionalnog zapošljavanja u svojoj lokalnoj jedinici.

Učinci poreza

Vlada će 2013. godine zastati sa smanjenjem doprinosa za zdravstveno osiguranje dok ne vide učinke od uvođenja poreza na nekretnine. Paralelno sa smanjenjem zdravstvenog doprinosa, od 2014. bi se povećale stope doprinosa za mirovinsko osiguranje u prvom i drugom stupu, a Linić kaže da je prerano govoriti kolike će te stope biti.

Ravnateljica Ekonomskog instituta Sandra Švaljek nije se izjasnila protiv oporezivanja nekretnina jer se time stvara prostor za rasterećenje dohotka, a u njemu pronalazi i elemente pravednosti. Upozorila je da će porez na nekretnine dovesti do redistribucije dohotka među gradovima, regijama i kod stanovništva. Linić je pak objasnio da je odustao od poreza na kompletnu imovinu jer je štednja potrebna za stabilnost bankarskog sustava. Objasnio je da je razmišljao o oporezivanju štednje kako bi utjecao na banke da smanje kamate, ali one su ih spustile i bez tog poreza. Od iduće godine ukinut će se nulta stopa PDV-a na kruh, mlijeko i knjige te će biti 5 posto.