Slažem se s guvernerom Vujčićem kad kaže da je najgore iza nas i da nema razloga za pretjerani pesimizam, kaže bivši ministar financija Boris Lalovac. Navodeći brojke koje opisuju trenutačna kretanja, Boris Vujčić poručio je s konferencije izvoznika kako mu priča da dolazi “nekakva grozna jesen” nije jasna. – Ne može biti ništa gore od toga da imaš zaključanu ekonomiju, a vjerujem da se takvo zaključavanje više neće nigdje ponoviti – ističe Lalovac, koji hvali početne Vladine mjere i reakciju.
Imali jake mjere
– Golem je novac država uložila u saniranje štete. Mjere su bile jake, ali mislim da će se sada morati reagirati kvartalno, što Vlada i čini. Oko Nove godine vidjet će se što dalje. Reakcija građana, ali i turista koji su došli u Hrvatsku pokazuje da svi žele da dođe do otvaranja i normalizacije. Pozitivan je to šok jer se ekonomija temelji na psihologiji – poručuje Lalovac. Iz povoljnijeg ekonomskog spektra izdvaja se solidna situacija u graditeljstvu te oporavak industrije i proizvodnje, usluge su, nažalost, pale, no manje nego što se u početku mislilo.
– Dobro smo se postavili tijekom ljeta. Kako nam je ekonomija izrazito sezonalna, otvaranje prema turistima bilo je nužno – kaže Lalovac, koji je uvjeren da će optimizam podržati i nastavak porezne reforme te činjenica da smo dio europskog novčanog tržišta.
– Moram reći da se ministar Marić relativno dobro, jeftino i brzo zadužio. To je sad naša prednost jer smo dio eurotržišta. Ranije se znatno teže dolazio do kapitala, spominjao se MMF. Idući ključni potez Vlade mora biti objava novih projekata koji će pogurati ekonomiju. Ako ljudi vide da Vlada zna što radi i ima smjer, vratit će se i povjerenje – ističe Lalovac. Inače, ministar koji je imao najviše razumijevanja prema zaduženima i ovršenima kaže da se ovrhe ne smiju zaustavljati unedogled.
– Svjestan sam da ljudima moraš nešto ponuditi, ali ako se ne krene s provođenjem ovrha, nagomilat će se novi dugovi – dodaje Boris Lalovac. Kako je raspoloženje poduzetnika i građana lakmus-papir za buduća kretanja u potrošnji, ono pokazuje da bi se i potrošnja stanovništva mogla oporavljati.
– S rastom u posljednja četiri mjeseca, na europskoj je razini indeks ekonomskog sentimenta ESI vratio oko 60 posto gubitka vrijednosti iz ožujka i travnja te sada iznosi 87 indeksnih bodova, navode analitičari MacroHuba. Prije izbijanja pandemije koronavirusa ESI je unutar EU bio 103 indeksna boda, a u Hrvatskoj 112. Do kraja kolovoza hrvatski se indeks vratio na 91.
Plenković smiruje strasti
Da nema razloga za paniku, ponovio je i premijer Andrej Plenković. – Radimo vrlo ozbiljno i odgovorno, a na poduzetnicima je da na ovakvom okviru rade najbolje što mogu. Mi ćemo osigurati stabilnost, a na poduzetnicima je da se bore. Bore se i u drugim zemljama, a mi smo sa svojim nacionalnim mjerama bili brži nego neke druge veće članice EU koje su čekale europska rješenja – naglasio je premijer.
– Golema su sredstva usmjerena u ekonomiju – slaže se i SDP-ovac Boris Lalovac te dodaje da u idućoj godini sve ovisi kako ćemo se pripremiti za povlačenje EU sredstava. Guverner Vujčić vjeruje da ćemo 2021. vratiti šest posto izgubljenog BDP-a iz ove godine.
>> VEČERNJI TV Sučeljavanje Mirela Ahmetović, Peđa Grbin, Željko Kolar i Ranko Ostojić
Lalovac je jedan od rijetkih SDP-ovaca koji se uglavnom drži struke, pohvali ono što je dobro i argumentirano kritizira ono što je loše. U šumi raznim Marasovskih likova jednostavno ne može doći do izražaja... Ima jedna stvar u kojoj se ne slažem niti s vladom niti s njime, a to je da je dobro da je rashodovna strana proračuna veća nego ikada, čak i ako se maknu subvencije. Pri tome ne treba niti zaboraviti da su ukinute investicije... Ne može se izaći iz krize i ne može se maknuti s dna EU-a ako stalno raste državna i javna služba, ako država ulazi u sve pore društva... Jedino protržišne reforme mogu u 5-6 godina donijeti neki napredak i približavanje nekoj želji od 85% EU prosjeka. Ta visina standarda bi zaustavila masovno iseljavanje... Što sad znači 2.000 Kn za drugo dijete ako čovjek nema posao ili besplatan vrtić ako se ne može zaraditi za pristojan život. A standard sigurno neće rasti umjetnim povećanjem plaća u javnom sektoru, što je stalna praksa...