INTERVJU

Bjelovarski sajam motor je koji potencira razvoj turističke i gospodarske ponude čitave županije

Foto: Damir Špehar/Pixsell
Župan Damir Bajs
Foto: Damir Špehar/Pixsell
Župan Damir Bajs
28.03.2019.
u 15:51
Ulaganja u infrastrukturu i zadovoljstvo posjetitelja pozicionirali su sajamske priredbe visoko na europskoj karti sajmovanja
Pogledaj originalni članak

Župan Damir Bajs u razgovoru za Večernji list govori o važnosti bjelovarskog sajma za Bjelovarsko-bilogorsku županiju, podmanifestacijama i turističkoj potrošnji tijekom sajma. Komentirao je i važnost poljoprivrede i stočarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije te objasnio na koji način ih Županija podupire.

Kolika je važnost Bjelovarskog sajma za Bjelovarsko-bilogorsku županiju te koliko je Bjelovarski sajam važan za promociju gospodarstva Hrvatske i Vaše županije?
Pred nama je 22. Proljetni međunarodni bjelovarski sajam i ja sam zadovoljan činjenicom da taj sajam, ne samo da održava kontinuitet uspješnosti, nego se i dalje razvija i posjetiteljima nudi najbolje iz domene poljoprivrede, gospodarstva i obrtništva. Moram reći kako je naš sajam čvrsto zauzeo svoje mjesto na europskoj karti sajmovanja  i drži taj svoj visoki rejting. Došli smo u rang najposjećenije manifestacije s brojem prodanih ulaznica. Rezultat je to koji nije došao slučajno. On se ostvaruje poboljšanjem uvjeta za sve naše izlagače, brojem posjetitelja koji ga obiđu, ali u konačnici i dobrim iskustvima svih onih koji su kroz sajam sklopili dobre poslove i ostvarili financijsku dobit. Dakle, ono što posebno veseli je zadovoljstvo naših partnera, odnosno izlagača koji u sve većoj mjeri dolaze kod nas. I dalje ćemo osluškivati i izlagače i posjetitelje i nastojati ulaganjima ispuniti sva očekivanja koja jedan moderan sajam mora imati.

Dakle, sajam iz godine u godinu raste i nudi novitete kako izlagačima tako i posjetiteljima?
Da, sajam će se ove godine održati na 80 tisuća kvadratnih metara izložbenog otvorenog, zatvorenog i poluzatvorenog prostora, a na njemu će se predstaviti najnovija dostignuća u poljoprivredi i drvno prerađivačkoj industriji. Tako će svi posjetitelji moći vidjeti bogatu paletu najnovijih strojeva i mehanizacije. Ne treba zaboraviti ni velik izbor sjemenske robe, zaštitnih sredstava i svega onog potrebnog za proljetnu sjetvu, a na 4. Drvnom svijetu bit će do sada najveća ponuda opreme za šumarstvo i drvnu tehnologiju. Moram spomenuti da Bjelovarsko-bilogorska županija već godinama provodi najuspješniju kreditnu liniju u Hrvatskoj za proljetnu sjetvu i zaprimili smo zahtjeva naših poljoprivrednika za preko 20 milijuna kuna kreditnih sredstava, a Javni poziv otvoren je do polovice svibnja. Kamate na kredite za proljetnu sjetvu ovisno o banci iznose za krajnjeg korisnika 1,2 %, uz subvenciju Županije od 2,8%. Budući da su krediti u realizaciji ja vjerujem da će dio naših poljoprivrednika sve potrebno za proljetnu sjetvu nabaviti upravo na Proljetnom sajmu, a postoji i mogućnost nabave sjemena i zaštitnih sredstava po akcijskim cijenama poučeni iskustvima ranijih godina.

Koliko popratni sadržaji i podmanifestacije na sajmu pomažu turističkoj promociji županije? Jesu li u periodu održavanja sajma popunjeni turistički kapaciteti?
Naravno da je sajam prilika za turističku promociju našega kraja. Za vrijeme održavanja i Proljetnog i Jesenskog bjelovarskog sajma naši turistički kapaciteti mjesecima ranije se rezerviraju. Slobodno mogu reći da za vrijeme tih sajmova u našoj županiji nećete pronaći smještaj u zadnji tren, a popunjavanjem naših smještajnih kapaciteta naši izlagači i posjetitelji koji ostaju više dana posežu za smještajem i u okolnim županijama. Naravno, uz sajam brojni posjetitelji obiđu i neka od naših izletišta i Obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava koji imaju što za ponuditi.

Foto: Damir Špehar/Pixsell
Župan Damir Bajs

Prati li Županija sajamske manifestacije s nekim dodatnim sadržajima – turističkim, gospodarskim, radionicama, panelima?
Za vrijeme održavanja sajma mi smo bazirani upravo na sajam kao centralno mjesto događanja. Bjelovarsko-bilogorska županija kao većinski vlasnik Bjelovarskog sajma daje svoju potporu organizaciji stručnih skupova, okruglih stolova i svega onoga što prati jedan sajam. Želimo biti dobri domaćini brojnim delegacijama koje dolaze na sajam, ne samo iz Hrvatske, već i stranih zemalja. Također, tradicionalno na našem sajmu Bjelovarsko-bilogorska županija ima svoj izložbeni prostor. Na njemu naši poljoprivredni proizvođači koji se izmjenjuju sva tri dana sajma besplatno izlažu svoje proizvode. Trudimo se da su to različiti proizvođači bilo da se radi o siru, medu, vinu, džemovima, prirodnim sokovima, rukotvorinama, voću i nizu drugih stvari.  Tako će biti i na predstojećem 22. Proljetnom međunarodnom bjelovarskom sajmu. Stoga moj poziv ide svim čitateljima Večernjeg lista neka dođu na naš sajam, neka ga obiđu, neka posjete izložbeni prostor Bjelovarsko-bilogorske županije i ja vjerujem da će svatko pronaći nešto za sebe.

Kolika je važnost poljoprivrede i stočarstva u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji?
Izuzetna je važnost poljoprivrede i stočarstva na području Bjelovarsko-bilogorske županije. Bjelovarsko-bilogorska županija je poljoprivredna županija s miješanom ratarsko – stočarskom proizvodnjom, voćarsko – vinogradarskom  i ekološkom proizvodnjom. Županija smo kojoj 20% BDP-a proizlazi iz poljoprivrede. Tradicionalno, cjelokupno gospodarstvo se temelji na poljoprivredi i prerađivačkoj industriji, a kao podatak koji ide u prilog tome je da se 21% stanovništva županije bavi nekim oblikom poljoprivredne proizvodnje. Mi kao županija pratimo naše poljoprivredne proizvođače s brojnim mjerama potpore njih čak 17, poput kreditiranja proljetne sjetve, kreditiranja tova junadi i svinja, a od prošle godine krenuli smo i s novim mjerama, primjerice poticanjem premije osiguranja poljoprivrednih usjeva, sufinanciranjem dokumentacije za europske projekte, sufinanciranjem analize poljoprivrednog tla, poticanjem prodaje poljoprivrednih proizvoda i niza drugih.

Sadržaj omogućio Bjelovarski sajam

SIGURNOST GRAĐEVINA

Hrvatski građevinski inženjer: Zgrade izgrađene u ovom razdoblju su najkritičnije. Gradile su se bez adekvatnih projektnih obrada

"Zabrinjavajuće je da do ovog urušavanja nije došlo uslijed elementarne nepogode kao što smo imali potrese u Zagrebu i Petrinji niti obilnih oborina kao što je bio slučaj u Valenciji, Jablanici u BiH ili u Bologni. Nije bilo niti velikih oborina, snijega, niti jakog utjecaja vjetra ili temperature, a nadstrešnica se ipak urušila i izazvala veliku tragediju."

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr