'Nijedna zemlja nove Europe neće se 25 godina približiti standardu Njemačke'

Jasno je da se u idućih 25 godina nijedna zemlja nove Europe neće približiti standardu jedne Njemačke. Bitno je utvrditi koje reforme treba napraviti i to je poanta zašto je HNB s MMF-om organizirao skup u Hrvatskoj – kazao je guverner središnje banke Boris Vujčić uoči početka zajedničke konferencije s MMF-om namijenjene državama srednje, istočne i jugoistočne Europe koja se bavi ubrzavanjem realne konvergencije, odnosno približavanja razvijenim zapadnim državama te ulozi upravljanja i institucija.

Jačanje institucija

Dobrim se upravljanjem može smanjiti nezadovoljstvo i nepovjerenje građana, utjecati na odbacivanje privilegija i neetičnog ponašanja, što su sve korijeni za stvaranje nejednakosti, kazala je u intervjuu Večernjem listu šefica MMF-a Christine Lagarde, koja se u ponedjeljak navečer u Dubrovniku susrela i s premijerom Andrejem Plenkovićem i njegovim najužim suradnicima.

– Drugi razlog zašto je važno tražiti jačanje institucija i upravljanja, posebno u ovoj regiji, jest u tome što snažne institucije i dobre prakse mogu pomoći u zaustavljanju odljeva mozgova i nestašici stručnih kadrova – kaže Lagarde, koja očekuje od lidera zemalja u regiji da povećavaju transparentnost, polažu račune javnosti, osnažuju građane da se bore i osiguraju da vlade služe svima, a ne samo nekolicini odabranih. Snažna je to poruka za jačanjem demokratskih procesa u, kako to Vujčić kaže, zemljama nove Europe.

Kad je riječ o Hrvatskoj, Lagarde od domaćina očekuje da smanje javni dug, a “neočekivane” prihode koji su došli kao posljedica rasta BDP-a iskoristi za stvaranje rezervi.

Dakako, MMF u prvi plan ističe i strukturne reforme. Konkretno to uključuje racionalizaciju opsežnih socijalnih naknada, pojednostavljenje propisa, modernizaciju i privatizaciju državnih poduzeća, promjene u radnom zakonodavstvu. Sve to bi, smatra MMF, poboljšalo konkurentnost, a potaknulo rast i mogućnosti zapošljavanja u privatnom sektoru, posebno žena i mladih.

Hrvatska kaska

U posljednjih dvadeset pet godina središnja, istočna i jugoistočna Europa uvelike su smanjile razlike u dohotku u odnosu na zapadnu Europu. Ipak, smanjivanje tih razlika znatno se usporilo nakon globalne financijske krize, s tim što je Hrvatska jedna od rijetkih članica Europske unije koja je povećala razdaljinu u odnosu na druge umjesto da je smanjuje. Zadnji podaci kažu da je po kupovnoj moći građana i BDP-u po glavi stanovnika samo Bugarska ostala iza nas.

Na konferenciji će sutra, među ostalima, govoriti šefica MMF-a Christine Lagarde, ministar financija Zdravko Marić, guverner Boris Vujčić, Anders Aslund iz Atlantskog vijeća, Servaas Deroose uime Europske komisije i mnogi drugi.