Pčelari Braniteljske socijalno-radne zadruge Pauk-Čeka iz Imotskog, koja okuplja hrvatske branitelje s područja Imotske krajine, Splita, Koprivna, Dugopolja, Maovica i Vrlike, ne mogu pripraviti meda koliko ga traže u zemljama Europske unije, ali, unatoč tome što proizvode ekološki, vrhunski med koji većinom izvoze, zbog birokratskih razloga ne mogu dobiti naljepnicu “Med iz Lijepe Naše”.
Zadruga je članica Pčelarske udruge i Hrvatskog pčelarskog saveza. Ima registriranu primarnu punionicu za med, njezini članovi med mogu prodavati na kućnom pragu, trgovini, štandu i provode sve uvjete što se tiče kvalitete i sanitarne kontrole meda.
Nelogični propisi
– Problem imamo s Pčelarskim savezom da bismo dobili naljepnicu “Med iz Lijepe Naše”. Naime, pravna osoba ne može dobiti tu naljepnicu ni nacionalnu teglu – žali se Željko Tomas, upravitelj Braniteljske zadruge Pauk-Čeka. Dodaje kako je zadruga pravna osoba i plaća članarinu Hrvatskom pčelarskom savezu 3,5 kune po košnici. Fizičke osobe plaćaju 2 kune po košnici i imaju pravo na etiketu “Med iz Lijepe Naše” i nacionalnu teglu za med.
– Nije logično što nemamo pravo kao zadruga koja uredno ima registriranu primarnu punionicu, uredno vodimo svu evidenciju koju zakon predlaže za pčelare i svake godine imamo veterinarsku inspekciju. Znači, da onaj tko nije registriran i nema registriranu punionicu, nema rješenje za prodaju meda, ne vodi nikakve evidencije i ne zna se koliko ima košnica i otkud mu med, taj može imati etiketu “Med iz Lijepe Naše”, a tko ima uredno, taj ne može. Očito u ovoj birokraciji tko je uredan loše prolazi – zaključuje Tomas. Poziva ministra poljoprivrede Tomislava Tolušića da podrži domaće pčelare i da pomogne domaćoj proizvodnji meda i da se više povede kontrole o uvozu.
Upitne mješavine
– Sve je više kineskog meda ili ostalog “smeća od meda” koji se uvozi i svakog ga je dana sve više na policama naših trgovina, pod etiketom “Domaći med miješan s uvoznim ne iz EU”. Uveze se tona meda, doda se deset dekagrama domaćeg meda i to je njima uvozni med s miješanim domaćim! Nigdje ne piše omjer uvoznog i domaćeg meda u tzv. mješavini – upozorava Željko Tomas, upravitelj Braniteljske zadruge Pauk-Čeka. Napominje kako je njihov med poznat izvan granica Lijepe Naše. Upravo zato žele etiketu “Med iz Lijepe Naše” jer bi tako kvalitetom svoga proizvoda promovirali i državu.
Domaći med nikako nije ekološki,sam predsjednik udruge pčelara hrvatske kaže na HTV:Da nema antibiotika ne bi bilo ni pčela.Jedini ekološki med u svijetu je med Nove Gvineje i Australije