Brodski prijevoznici, pogođeni globalnim padom trgovine, mogli bi imati ekstra trošak od 50 milijardi dolara godišnje jer će brodovi od 2015. morati koristiti čišće gorivo. Unatoč upozorenju da bi neki manji brodari mogli i nestati, Europska komisija ne želi niti čuti za odustajanje od plana o zaštiti okoliša. Kompanijama bi moglo biti ponuđeno tek prijelazno razdoblje.
“Razmišljati o zelenoj ekonomiji kao nečemu skupom i nepotrebnom je pogrešno. Prirodni izvori, već sada ugroženi, bit će u fokusu svih politika i rasprava u idućim desetljećima“, rekao je Večernjem listu Janez Potočnik, europski povjerenik za okoliš.“Fokusirat ćemo se na efikasno korištenje izvora. Brodari, kao i europska industrija moraju se prilagoditi”, poručio je.
Za plovidbu unutar Europske unije, te Područja kontrole ispuštanja plinova (ECA), tj. Engleskog kanala, Sjevernog mora i Baltika koristi se gorivo s maksimalno 1 posto sumpora. Od 2015., međutim, dopuštena količina iznosit će samo 0,10 posto.
“Za ispunjenje tog i drugih ekoloških kriterija brodarskom sektoru će godišnje trebati dodatnih 50 milijardi dolara u razdoblju od 2015. do 2025. godine”, upozorava Masamichi Morooka, predsjednik Međunarodne brodarske komore, čiji su članovi i hrvatski brodari.
Pero Kulaš, predsjednik dubrovačke Atlantske plovidbe koja prevozi rasute i teške terete, kaže: „Ukoliko pomorsko tržište uskoro ne pokaže znakove oporavka i mi ćemo dijeliti zabrinutost poput drugih brodara“.
Cijena brodskog prijevoza pala je lani na najnižu razinu u posljednje 22 godine, podatak je brokerske kuće Clarkson. Naftni tankeri i prijevoznici željezne rude, glavnog sastojka u proizvodnji čelika, ne mogu pokriti tekuće troškove uključujući plaće zaposlenika, gorivo i popravke.
“Mnoga skupa pravila o zaštiti okoliša najavljena su u vrijeme ekspanzije brodarske industrije. No danas živimo u potpuno drugačijem svijetu, kada se kompanije bore za golo preživljavanje“, kaže Morooka iz Međunarodne komore. Za ispunjenje kriterija rješenje je ugradnja novih tehnologija, pogona na ukapljeni naftni plin LPG ili ugradnja pročistača ispušnih plinova „Scrubbers”.
To zahtijeva visoka financijska ulaganja što u trenutačno lošoj tržišnoj situaciji i nedostatku kredita sprečava investicije.
„Vjerujem da će se pronaći način za uspostavljanje ravnoteže između sve strožih zahtjeva i financijskih mogućnosti brodara“, kaže Kulaš. Slično razmišljaju u Europskoj komisiji, izvršnom tijelu EU.
“Nećemo odustati od zahtjeva. Tek razmatramo kako pravila učiniti što bezbolnijima, uvesti prijelazno razdoblje ili neki drugi način“, kaže Philippe Martin, iz Odjela za okoliš Europske komisije.
Za vrijeme boravka dužim od 2 sata u lukama zemalja EU već sada je na snazi pravilo korištenja goriva čija količina sumpora ne smije preći 0,10 posto, a odnosi se i na Tursku, Island i Norvešku, zemlje izvan EU. Ulaskom u Uniju pravilo je prvi put uvedeno u Hrvatsku.
Atlantska plovidba, s flotom od 18 brodova, tvrdi da neće otpuštati zaposlenike niti mijenjati plovidbene rute zbog novih pravila u hrvatskim lukama te režima na europskim morima od 2015. „Samim ulaskom u EU nemamo nikakve dodatne troškove koje inače nemamo kad je riječ o zaštiti okoliša“, kaže Kulaš.
Tankerska plovidba iz Zadra, s 15 brodova za prijevoz nafte, kemikalija i suhih tereta, promijenila je Upravu prije mjesec dana. “Kriza se stalno produžava i potrebno je uvesti dodatne mjere za poslovanje i financijsku konsolidaciju“, navedeno je u priopćenju. Tankerska napominje da skoro sva brodarska društva posluju s gubitkom, a mnoga su bankrotirala ili su u procesu financijskog restrukturiranja.