Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke (HNB), bruto inozemni dug Hrvatske na kraju prosinca 2015. godine iznosio je 45,5 milijardi eura ili 103,7 posto BDP-a, 4,7 postotnih bodova manje nego godinu dana prije, navodi se u novoj analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
"Tako je po prvi puta od travnja 2014. zabilježen godišnji pad bruto inozemnog duga, za 1,1 milijardu eura, odnosno 2,4 posto na godišnjoj razini, što je prvenstveno posljedica naglašenog razduživanja kreditnih institucija koje je značajnije intenzivirano u drugoj polovini prošle godine", navodi se u analizi RBA, objavljenoj jučer.
Krajem 2015. bruto inozemni dug drugih monetarnih financijskih institucija iznosio je 6,1 milijardu eura, što je za više od 2 milijarde eura manje u odnosu na isti mjesec 2014. i predstavlja pad na godišnjoj razini od gotovo 25 posto.
Istovremeno je smanjenje vanjskog duga kreditnih institucija za 817 milijuna eura, ili 11,8 posto, u odnosu na studeni prošle godine najznačajnije doprinijelo i ukupnom smanjenju bruto inozemnog duga na mjesečnoj razini, za 1,7 milijardi eura ili 3,5 posto, navodi se u analizi RBA.
"S druge strane, središnja banka je povećala svoje inozemne obveze (zbog ulaganja pričuva u repo ugovore), zabilježivši snažan rast za 1,2 milijarde eura na godišnjoj razini", ističu analitičari RBA.
Prema podacima HNB-a, u istom smjeru, povećavajući vrijednost ukupnih inozemnih obveza, djelovale su i nepovoljne međuvalutne promjene i ostale prilagodbe od 1 milijardu eura, od čega se najveći dio odnosi na sektor države.
Prema posljednjim podacima, inozemni dug sektora opće države koncem 2015. godine dosegnuo je 15,9 milijardi eura, čineći gotovo 35 posto ukupnog bruto inozemnog duga.
"Premda je na mjesečnoj razini zabilježio pad od 204 milijuna eura ili 1,3 posto, u odnosu na kraj 2014., bruto inozemni dug opće države povećao se za 498 milijuna eura, ili 3,2 posto", navode analitičari RBA.
Šire gledano, ukupna bruto inozemna zaduženost javnog sektora, koja obuhvaća i vanjski dug javnih nefinancijskih trgovačkih društava, krajem 2015. iznosila je 19,5 milijardi eura, čineći gotovo 43 posto ukupnog bruto inozemnog duga Hrvatske.
"Tako je promatrajući prema širem obuhvatu, inozemni dug javnog sektora krajem prošle godine zabilježio snažan godišnji rast od 1,7 milijardi eura eura, ili 9,7 posto", navodi se u analizi.
S druge strane, dug privatnog sektora se koncem 2015. spustio na 25,9 milijardi eura, što predstavlja mjesečni pad od 1,2 milijarde eura, ili 4,4 posto, a posljedica je prvenstveno razduživanja financijskog sektora.
Zbog toga je dug privatnog sektora na godišnjoj razini također zabilježio razmjerno značajan pad od 2,9 milijardi eura, ili 10,1 posto.
Međutim, u 2015. je zabilježen nastavak trenda rasta inozemnog zaduživanja privatnih nefinancijskih poduzeća, čiji je dug dosegnuo 11,7 milijardi eura, što je na godišnjoj razini rast od 4,7 posto.
"Obzirom na izdašnu inozemnu likvidnost i povoljnije uvjete financiranja, dodatno potaknute politikom monetarnog popuštanja Europske središnje banke, tijekom 2016. očekujemo nastavak zaduživanja domaćih poduzeća višeg kreditnog rejtinga na inozemnim financijskim tržištima", zaključuju analitičari RBA.
>> Orešković za Bloomberg: Monetarna politika mora biti nezavisna
Za smanjenje javnog duga u cemu smo pa skoro prvaci svijeta nije nam trablo dovoditi covjeka s Americkog kontinenta.Ali ipak ako se radi o kemicaru onda stvar ne moze biti upitna.S lakocom ga mozemo bitno smanjiti ako prodamo i ovo sto nam je preostal u vlasnistvu ,ali za to nam nisu potrbne strane kadrovske potpore.Samo stvaranje povoljnog ambijenta za jacanje i razvoj realnog sektora je nesto sto nam daje realnu naduu za bolje sutra.Pri tome ne treba iskljuciti drzavu kao poduzetnika,od cega sve vlade uporno bjeze kao od kuge.Lazna su tumacenja da je drzava los gospodar,ako se kadrovski dobro ekipirajuneki novi privredni subjekti.Gore izneseni podaci su katastrofalni i nuzne su hitne promjene za bolje sutra.