Imamo tradiciju, priču, vrhunske proizvode, ali ne znaju za nas, hrvatska je vinarska priča koja se ponavlja i na vodećem međunarodnom sajmu za industriju vina i alkoholnih pića ProWein u Dussedorfu, na kojem se od danas do 23. ožujka, među više od 3300 izlagača iz 50 zemalja, predstavlja čak 30 najpoznatijih domaćih vinarskih kuća s oko 150 biranih vina.
Gdje je pravna država?
Najbolje rješenje za recesiju je izvoz, kaže hrvatski vinarski veteran Ivan Enjingi prema kojemu Hrvatska ima ono što nitko nema - na malom teritoriju veliku raznolikost vinogradarskih, k tome i autohtonih sorti i kvalitetu. No pravna država, tvrdi, ne funkcionira ni u vinarstvu, pa pošteni proizvođači za svaku pošiljku istog vina u izvozu moraju raditi nove analize, i nekoliko puta godišnje, što je čista birokracija i puno košta, a s druge strane ne kontrolira se čak 50 posto hrvatske proizvodnje vina "na crno". Toliki je postotak i uvoznih vina, što ne bi bio problem kada bi se uvozilo zbog zdrave konkurencije na tržištu, objašnjava Enjingi.
Prema riječima Đure Horvata, direktora Agrokor vina, zajednički je interes mjerodavnih institucija i vinara uskladiti kvalitetu i cijenu vina za izvozna tržišta te sve uložiti u marketinške vrijednosti brenda koji se zove vinska Hrvatska. Cilj je tako da se osnuje fond vinara u kojem bi se okupili svi - i veliki i mali - jer samo zajednički nastup i intenziviranje autohtonih i visokokvalitetnih sorti može graditi imidž hrvatskih vina u svijetu, pojedinačno nitko neće profitirati. Ne bude li sluha, u Agokoru kažu kako će to napraviti sami, sve njihove boce dobit će obilježje da dolaze iz Hrvatske, a da su hrvatska vina sve kvalitetnija najbolji je dokaz i sve više značajnih međunarodnih priznanja - i Agrokoru, ali i ostalim tvrtkama na sajmu, od Kutjeva, Dalmacijavina, Badela 1861 do malih vinara poput Katunara, Matoševića, Plenkovića, Enjingija.... No, čini se kao da i oni sami to zaboravljaju isticati na sajmovima poput ProWeina, iako su im odličja na prestižnim sajmovima najbolja preporuka i šansa.
Na njemačkom tržištu završava 28 posto hrvatskog izvoza
- Ovaj sajam od izuzetne je važnosti za hrvatsko vinarstvo jer je to prilika da se hrvatska vina predstave inozemnoj publici. U recesiji je u Hrvatskoj izvoz pao 16 posto, vrijedonosno 10-ak posto - kaže Milica Rakuša-Martulaš, direktorica Sektora trgovine HGK, tako da se i te kako radi na gospodarskom povezivanju i povećanju izvoza u Njemačku, koja uvozi i 50 posto vina, a Hrvatskoj je drugi partner po izvozu. Čak 28 posto hrvatskog izvoza vina završava, naime, na njemačkom tržištu, u vrijednosti oko 3,5 milijuna dolara, što najbolje znaju u Kutjevu. Direktor marketinga Igor Hruškar kaže da je Njemačka već prepoznala njihova vina, a sad su na redu Britanci. Badel 1861 s njima je pak, doznajemo, već dogovorio zajednički brend prilagođen zahtjevima tamošnjeg tržišta.
Za razliku od izvoza, koji se koliko-toliko održao, potrošnja na domaćem tržištu pala je pak 20 posto i više. Razlog tomu je, objašnjava predsjednik uprave Dalmacijavina Ivan Matković, i činjenica što je hrvatska proizvodnja još uvijek preskupa te je krajnje vrijeme da se vinari organiziraju prije ulaska u EU, gdje šanse imaju samo domaće autohtone sorte, budući da se Europa već ima enormne viškove svoga vina. Hrvatska, međutim, operativnim programom i dalje potiče sadnju vinove loze, odnosno proizvodnju koju ne može kontrolirati. Koliko recesija, a i uvoz, poglavito jeftinog vina iz Makedonije, uzimaju maha, najbolje govori slučaj Dubrovačkih podruma. Božo Martinović tvrdi kako su u ovoj godini smanjili proizvodnju sa milijun na 500 tisuća litara, a oko 2 milijuna imaju i u zalihama.
Novi svijet osvaja pod sloganom Down2Earth
Sajam ProWein otvoren je isključivo stručnim posjetiteljima, koji na njemu sklapaju unosne poslove, te prate najnovije trendove i ponudu na tržištu. Lani ih je bilo više od 35.000. Najbrojniji izlagači na sajmu su Nijemci, više od 800 proizvođača, pa Italija, Francuska, Španjolska, Austrija i Portugal. Novi svijet predstavlja više od 260 izlagača iz vinogradarskih regija Čilea, Argentine, Kalifornije, Novog Zelanda i Južne Afrike pod zajednički sloganom Down2Earth. Po prvi puta na sajmu se predstavljaju vina iz Tajlanda i Perua, a u jednom od paviljona predstavljene su i delikatese koje su savršeno usklađene s vinom, od čokolade i pralina, do finih maslinovih ulja i začina, sira, čak i božićnog senfa, pekmeza od rajčica do jastoga u ulju.
vinsko tržište je preplavljeno smećem u cjenovnom razredu do 20 kn bogtepitajodkusven,no situacija je takva da se može proizvesti kvalitetno vino za 20 kn u Hrvatskoj,samo Hrvatima je dosta varanja,pa radije sve propada nego da rade badava,no sitnozuba stoka će potrošit sve smeće iz okoliša,pa će ionako pretrpani doktori i pogrebnici imat više posla,a bolja sudbine ne čeka ni one koji piju gazirano smeće..kruha i igara i arena...yuppppppppppppiiiiiiiiiii..di su cajke ?