Sanja Rocco, viši predavač i pročelnica Katedre za marketing Visoke poslovne škole Zagreb govori o važnosti dizajna i vizualnog identiteta u marketingu, te o Tjednu Afrike u sklopu kojeg je autorica izložbe.
Diplomirana ste arhitektica, no područje Vašeg znanstvenog interesa fokusirano je na marketing i dizajn. Kako je došlo do promjene prioriteta?
Uvijek sam vjerovala da je interdisciplinarnost ključna kako bi se neki problem mogao sagledati sa svih aspekata pa zatim i kvalitetno riješiti. A moj put od arhitekture do marketinga upravo je takav. Tražeći posao nakon diplome, slučajno sam tog (davnog) ljeta dobila priliku surađivati u tada prvom privatnom studiju Grafitti dizajnera Željka Borčića. Naime, u to vrijeme kod nas nije postojao studij dizajna pa su se grafičkim dizajnom bavili arhitekti ili akademski slikari. Istog sam se trena zaljubila u dizajnersku struku. Znanje sam stjecala iskustvom, radili smo za velike naručitelje poput Leda, Saponie i Kraša. Kasnije sam mijenjala radni status, od dizajnera u izdavačkoj kući do vlastitog studija i samostalne profesije. U našoj se pak obitelji uvijek pričalo o marketingu, čiji je moj otac bio gorljivi zagovornik u vrijeme socijalizma, što je tada bila gotovo nemoguća misija. Zatim sam kao dizajner i oblikovala nekoliko očevih knjiga iz područja marketinga. Napokon sam u doba Domovinskog rata, kad nije bilo previše dizajnerskog posla, na očev nagovor upisala znanstveni magisterij iz marketinga na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. A po završetku studija 2003. spontano je došla i ponuda Zagrebačke škole za menadžment da za njihov novi preddiplomski program osmislim kolegij o ulozi dizajna u turizmu. I tako je započela moja znanstveno-pedagoška karijera. Sasvim neočekivano.
Na Visokoj poslovnoj školi Zagreb s pravom javnosti predajete nekoliko kolegija vezanih uz promociju proizvoda i dizajn. Kakav je utjecaj dizajna na percepciju i prodaju proizvoda? Može li dobar dizajn nadomjestiti manju kvalitetu proizvoda?
Moram Vas malo ispraviti – proizvod nije dobro dizajniran ukoliko je samo privlačan, iako ljudi uglavnom dizajn poistovjećuju s estetikom. Proizvod mora dobro funkcionirati, ispunjavati svoju namjenu. Stolac na primjer neće dobiti nagradu za dizajn ako je lijep, ali nije funkcionalan, udoban. No, naravno, često se nekvalitetan proizvod zapakira u dobro dizajniranu i atraktivnu ambalažu kako bi se lakše prodao. To, međutim, ima samo jednokratni učinak. Ne isplati se na duge staze. Pogotovo uzmemo li u obzir internet kao medij - vrlo brzo će se proširiti loš glas o nekvalitetnom proizvodu. Potrošači su danas pametni i informirani.
Kako učinkovito upravljati dizajnom?
Danas je velika važnost marki proizvoda. Kako ih prepoznajemo? Po dobro osmišljenom vizualnom identitetu. Brandovi kao Nike, Apple ili Coca Cola lako su prepoznatljivi upravo zbog tako snažnog znaka (Nike, Apple) ili logotipa (Coca Cola). Dizajn kao kategorija nema posve istu ulogu u svim industrijama. Međutim, danas se više ne govori samo o dizajniranju fizičkih proizvoda, nego isto tako i o dizajniranju usluga, kao i procesa – jer za kvalitetu proizvoda važno je na primjer kako smo dizajnirali sam proces proizvodnje, jesmo li odabrali dobru tehnologiju, kvalitetno osoblje, kako zaposlenici međusobno komuniciraju. Da bismo dizajnom uopće mogli upravljati, najprije moramo prepoznati sve prilike da se njime poslužimo. Danas menadžeri trebaju na primjer biti kreativni, razmišljati drugačije kako bi uspješno vodili neko poduzeće. Stoga se sve češće u menadžmentu poseže za kreativnim dizajnerskih tehnikama.
Iza Vas je uspješna organizacija prve međunarodne znanstveno stručne konferencije iz područja marketinga i komunikacija koja nosi naziv po Vašem ocu Fedoru Roccu, poznatom marketinškom stručnjaku. Je li Konferencija ispunila Vaša očekivanja?
Organizacija znanstvenog skupa vrlo je zahtjevan zadatak. Mi smo si već za prvu konferenciju postavili visoke kriterije. Mislim da je to dobro i da smo ispunili očekivanja sudionika i suradnika. Konferencija je bila dobro posjećena, iza nje je ostao velik broj zanimljivih znanstvenih radova objavljenih u prvom zborniku. No, osobno ću biti zadovoljna tek kada ostvarimo kontinuitet, kada organiziramo još barem dvije jednako dobre sljedeće konferencije. I ako proširimo međunarodno sudjelovanje. Ovo je ujedno preduvjet da zatražimo uvrštavanje konferencije Fedor Rocco u renomirane baze podataka.
Vaša matična ustanova, Visoka poslovna škola Zagreb s pravom javnosti, ima jedinstveni preddiplomski stručni studij marketinga i komunikacija. Svjedoci smo sve veće suradnje stručnjaka iz ovih dviju disciplina. Kako Vi tumačite povezanost marketinga i komunikacija? Mislim da je to velika prednost našeg programa, jer su marketinške i komunikacijske aktivnost isprepletene. Marketing se mijenja i prilagođava zahtjevima novih potrošača, a upravo iskrena komunikacija donosi dobre rezultate i gradi povjerenje. Možda se danas u vrijeme krize čini kao utopija, no ja vjerujem da je budućnost marketinga poštena komunikacija, bez manipuliranja, lažnih obećanja i prikrivanja informacija.
Autorica ste koncepta izložbe ''Inspirirano Afrikom – afrički tekstil i moda – od ishodišta do suvremenosti'' koja je prošloga tjedna predstavljena u sklopu Tjedna Afrike koji se već šestu godinu zaredom održava u organizaciji udruge Dyalli u Zagrebu. Kako je došlo do suradnje? Kakav je utjecaj ovakvih manifestacija na promicanje multikulturalizma i interkulturne komunikacije?
Moja je veza s Afrikom duboka, jer je moja kćer po očevoj strani Kenijka. Od malih nogu poticala sam ju da se ponosi svojim afričkim podrijetlom. Udruga Dyalli nastala je kao logičan slijed njenog interesa za afričku kulturu. Počelo je neformalno, s grupom prijatelja je godinama organizirala radionice afro plesa, razna predavanja o bogatoj afričkoj kulturi, puštali su reggae glazbu. Zatim su osnovali udrugu. Priključila sam se aktivnostima udruge kao volonter - dizajniram, pomažem u promociji Tjedna Afrike. To me veseli i ispunjava. Već četiri godine naš Predsjednik, g. Ivo Josipović preuzima pokroviteljstvo nad manifestacijom. Ove sam godine po drugi put i autorica izložbe o dizajnu u Africi. Tema je tekstil koji ima duboko značenje u afričkoj kulturi kao dio identiteta, a istovremeno vrši utjecaj na svjetsku modu. Pripremajući izložbe, koristim svoja brojna poznanstva, jer sam tri godine bila potpredsjednica svjetske organizacije komunikacijskih dizajnera Icograda. Uvijek sam voljela putovati i upoznavati razne ljude, njihove običaje, umjetnost. Multikulturalnost je nešto što širi naše vidike, a time nas čini boljima, zbog toga treba na zanimljiv način približiti ljudima druge kulture. Tjedan Afrike pobuđuje velik interes među Zagrepčanima, a dolaze i ljudi iz drugih gradova – Rijeke, Karlovca, Splita…, dođu i poklonici afričke kulture iz susjedne Slovenije. Svake godine imamo sve više posjetitelja.