Meggle

'Budućnost osječke mljekare je u proizvodima poput skyra'

Foto: Davor Javorovic/PIXSELL
otvorenje pogona za abc sir
Foto: Dubravka Petric/PIXSELL
Meggle gasi proizvodnju u Osijeku, bez posla ostaje 160 radnika
28.10.2020.
u 12:13
Belje sve bliže pogonu Megglea, no koliko je takav potez isplativ
Pogledaj originalni članak

Iako je javna tajna da je Belje plus najizgledniji kupac osječkog pogona Megglea, koji od početka iduće godine prestaje s preradom mlijeka u Hrvatskoj, ni u njemačkoj tvrtki ni u Fortenovinoj perjanici ništa još službeno ne žele komentirati. U Meggleu samo kažu da su pregovori s potencijalnim kupcem u tijeku te da ulažu velike napore u njihovo skoro i uspješno zaključenje. Dogovorom o preuzimanju Belje je, kako se neslužbeno doznaje, spremno zadržati 70% od trenutačno zaposlenih 160 radnika te 282 kooperanta, mahom OPG-ove, za koje je već i Dukat iskazao interes. Meggle, koji do kraja godine radnicima osigurava posao i plaće, izdvojio je pak i oko 8 milijuna kuna za otpremnine.

Politički kompromis

Kako se pogon nije isplatio Meggleu, a Belju hoće, pitaju se mnogi nakon što je čelnik Megglea Hrvatska Marijan Vučak odluku o gašenju prerade u Osijeku obrazložio dugogodišnjim poslovnim izazovima i nizom kriza koje su imale negativan utjecaj na njegovo poslovanje, od krize zbog aflatoksina, preko krize Agrokora do najnovije koronakrize zbog koje u ovoj godini očekuju dalji pad prihoda, i to za čak 40%. No upućenima u mljekarski sektor jasno je da je nakon strke koju je odluka Megglea izazvala, preuzimanje prvo političke, a tek onda ekonomske prirode. To je nedavno neizravno potvrdio i premijer Plenković ističući kako je to što je Fortenova kroz Belje krenula u preuzimanje osječke mljekare jako dobro te u interesu Vlade.

>> VIDEO Ministrica poljoprivrede Marija Vučković o odlasku Megglea iz Hrvatske i očuvanju radnih mjesta

- Mislim da je to milo za drago. Kroz Finine pokazatelje vidi se kako se Sber banka kao najveći vjerovnik Agrokora osigurala i kratkoročna potraživanja pretvorila u dugoročna, s kamatama. Zato sad službena politika od državne do lokalne pritišće Fortenovu da, kao sljednica Agrokora i državni projekt, nešto državi i vrati - kaže nam izvor blizak Belju.

Gleda li se uža slika, prerađivačkih kapaciteta imamo i previše i za njima je, uz sve veći uvoz gotovih mliječnih proizvoda, potreba sve manja. Stoga, kad se ne bi radilo i o sudbini 160 radnika, jedan pogon manje u Hrvatskoj, koja više ne proizvodi ni 50% mlijeka za vlastite potrebe, ne bi značio ništa, tvrdi naš sugovornik. Uz Dukat i Vindiju koji zajedno drže 71% tržišnog udjela, nema mjesta za trećeg igrača koji će raditi "konfekciju".

- Profitabilnost se može graditi samo na specijalnim proizvodima, dodanoj vrijednosti, kako to u nas radi, primjerice, Veronika, ali i brojni drugi igrači u svijetu - dodaje on, ističući kako je na malom hrvatskom tržištu problem i što se svi u industriji i gledaju preko nišana.

Vani se i neke od najjačih europskih mljekara poput Arle i Friesland Campine, koje zajedno prerade četvrtinu europskog mlijeka, kompromisno dogovaraju kako se, primjerice, neće obje na tržištu natjecati s mozzarellom. Logična odluka Belja bila bi tako da proizvodnja ABC sira, koji je "kičma" te mljekare i izvozi se na 20-ak tržišta, ostane u Belom Manastiru gdje zapošljava oko 100 radnika, a da se osječki pogon specijalizira za tekuće mliječne proizvode i slično, smatra naš sugovornik.

Širenje palete ABC sira

Izvor blizak Fortenovi kaže da se tek u koroni pokazalo kako vertikalne, pa i horizontalne integracije, poput Belja, kad je u pitanju hrana i te kako imaju smisla. Zbog milijunskih ulaganja u modernu farmu s više od 6500 muznih krava, koja je ogroman potencijal za vlastitu proizvodnju mlijeka i bez kooperacije, Belje nije previše osjetljivo na stalne udare i oscilacije u otkupnim cijenama mlijeka. Svakako treba širiti paletu ABC sireva, koji su među glavnim brendovima u regiji već 50 godina. No kako se s tom proizvodnjom generira dosta nusproizvoda iz mlijeka koji su slabo iskorišteni, poput sirutke (kojom se sada na beljskim farmama hrane svinje i telad), treba tražiti nove niše za nove kvalitetne proizvode.

- Još u vrijeme Todorića postojao je projekt doinvestiranja 109-godišnje mljekare u Belom Manastiru, kojim se ne bi skakalo u grlo Vindiji i Dukatu, već bi se radili proizvodi poput skyr jogurta, svjetskog hita koji tek odnedavno privlači pažnju na našem tržištu - kaže naš sugovornik.

Riječ je, naime, o bogatom proteinskom zalogaju koji je po strukturi sličan jogurtu, ali je puno gušći i kremastiji, s velikim udjelom bjelančevina. No čak dva pogona, u Osijeku i Belom Manastiru, koji zapošljava stotinjak radnika, Belju će se teško isplatiti jer bi se generirali nepotrebni troškovi, smatra on. Ipak, kad bi se gledala samo profitabilnost, Belje bi još u vrijeme Todorića, nakon što su ukinute mliječne kvote u EU, ABC sir radilo iz uvoznog slatkog vrhnja iz Mađarske, koje mu je isplativije od vlastite proizvodnje mlijeka, napominje.

- Budućnost Belja je u niši, u prepoznatljivim specijalnim proizvodima koji se mogu plasirati kao brend obrtničkog tipa, različitih vrsta, okusa i aroma, i na taj način prodati na našem tržištu. Klasičnim blokovima gaude i edamca koji u Hrvatsku ulaze naveliko te velikim serijama velikih mliječnih industrija teško je konkurirati - kazao nam je i Krešimir Kuterovac, nekadašnji čelnik Belja, ističući kako je, srećom, potrošačima sve važnije domaće, a Belju je prednost i vlastita sirovina.

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.