Hrvatska naftna kompanija Ina u ovoj će godini investirati nešto manje od 1,7 milijardi kuna, neslužbeno se doznaje. Riječ je o 20-ak posto manjem iznosu od planiranog, a taj podbačaj u kompaniji neslužbeno objašnjavaju stopiranim investicijama u Siriji, oštrom tržišnom konkurencijom i nepovoljnom regulativnom situacijom u Hrvatskoj.
Iako su se u javnosti nedavno pojavile kritike na račun kompanije, uz tvrdnje kako je u prvih pola godine realizirano samo 18 posto planiranih godišnjih investicija, uvidom u Inin investicijski plan može se zaključiti kako je veći dio investicija ionako planiran u drugoj polovici godine. On bi se ionako trebao realizirati, no ne u punom opsegu.
Stoji obnova rafinerije
Najveći minus bit će zabilježen u segmentu istraživanja i razvoja, gdje će se umjesto 1,6 milijardi investirati nešto manje od milijarde. Splet je to više različitih okolnosti, no dva su ključna. Prvi je to što dio planiranih radova u sjevernom Jadranu Ina nije mogla započeti jer zbog iznimne tržišne konkurencije nije mogla osigurati usluge bušeće platforme. Takvih platformi na Mediteranu nema puno, a kako se trenutačno u regiji provodi cijeli niz istraživačkih aktivnosti, kapaciteti su već rezervirani. Utoliko bi taj dio aktivnosti trebao biti odgođen, najvjerojatnije do početka iduće godine.
Drugi značajan Inin investicijski problem – u sektoru istraživanja, ali i u rafinerijskom biznisu – odnosi se na nepovoljno poslovno okruženje u Hrvatskoj. Primjerice, planirani 500 milijuna eura vrijedni radovi u drugoj fazi modernizacije riječke rafinerije stoje već tri godine jer se čeka donošenje novog županijskog prostornog plana.
Slično je i s ulaganjima u kopnena nalazišta. Plinsko polje Vučkovec, iako već tri godine spremno za proizvodnju, još stoji jer lokalne vlasti nisu izdale sva rješenja potrebna za početak rada. Nedavno predstavljena naftna bušotina u Hrastilnici neće biti u funkciji još barem tri godine, koliko će Ini biti potrebno da riješi sve regulatorne probleme oko gradnje 300-tinjak metara dugog naftovoda za spoj na transportni sustav. Također, problemi postoje i pri radu na istražnim radovima, prvenstveno zbog primjene odredbi Zakona o rudarstvu. O tim problemima te njihovu odrazu na Inin investicijski ciklus raspravljalo se i na sastanku Nadzornog odbora kompanije.
Loš Zakon o rudarstvu
– Bez obzira na vlasničke nesuglasice, neosporno je da država mora stvoriti uvjete za uredno poslovanje i ulaganje Ine. Projekti poput modernizacije rafinerija i razvoja novih nalazišta svima su u interesu i stoga mi nije jasno da država ne može ustrojiti svoj birokratski aparat tako da te investicije ne koči.
Trenutačno se u nizu situacija događa upravo suprotno. Zahvaljujući prekidu radova u Siriji i Libiji, Ina danas ima slobodnih kapaciteta koje bi mogla uložiti u pojačani razvoj domaćih nalazišta, no za to je potrebno stvoriti i regulatorne uvjete.
– Prvi korak trebala bi biti izmjena vrlo lošeg Zakona o rudarstvu – rekao je predsjednik Nadzornog odbora Ine Davor Štern.
a što vas spriječava u sisačkoj rafineriji?! raspada se na očigled silno zainteresiranih u investiranje u obnovu rafinerija......lopovi lažljivi!!