Špekulanti na novčarskim tržištima trebali bi se “smrznuti” kada čuju s kolikom će svotom Europska unija, potpomognuta Međunarodnim monetarnim fondom, krenuti u obranu eura i zemalja članica koje su se našle ili bi se mogle naći u novčanim teškoćama: 720 milijarda eura!
Dogovoreno je to u noći s nedjelje na ponedjeljak na izvanrednome ECOFIN-u, Vijeću EU za gospodarstvo i novčarstvo, koje se na zahtjev šefova država ili vlada 16 zemalja članica euroskupine hitno sastalo u nedjelju nakon ručka u Bruxellesu, a dogovaralo se do poslije dva ujutro u ponedjeljak.
Okosnicu borbe protiv špekulanata činit će fond za brzu pomoć zemljama koje bi se našle u teškoćama s ravnotežom plaćanja, težak 110 milijarda eura.
U njemu je već 50 milijarda eura, ali namijenjen je samo zemljama članicama koje euro još nisu uvele. Fondom, koji bi bio svojevrsna europska inačica MMF-a, upravljala bi Europska komisija, a kako bi iza njega stajala čitava Europska unija, na međunarodnim bi se tržištima zaduživao znatno jeftinije no što bi to mogla činiti pojedina zemlja.
Zakonski temelj bio bi 112. član Lisabonskoga ugovora, koji dopušta novčanu pomoć zemljama članicama u slučaju “prirodnih katastrofa i drugih izvanrednih događaja izvan njihova nadzora”.
Još bi 440 milijarda eura jamstava zemljama u teškoćama u obliku dvostranih sporazuma pružile pojedine zemlje članice, dok bi s polovicom te svote, 220 milijarda, sudjelovao MMF.
Kad se uračuna i novac koji je već stavljen na raspolaganje za spašavanje Grčke – 80 milijarda eura od zemalja članica euroskupine – osim Slovačke, čiji će parlament o tome glasovati tek u lipnju – i 30 milijarda od MMF-a, ukupna se svota penje na 830 milijarda eura!
Kako se procjenjuje, za izvlačenje iz gliba zemalja koje bi mogle u nj slijediti Grčku - Irske, Portugala i Španjolske, u sljedeće tri godine trebalo bi oko 500 milijarda eura, a ta svota trebala bi biti jasan znak špekulantima da neće dobiti priliku uništiti zajedničku europsku valutu.
rado trijeznim flase sto ih moja stara sprema