Razmjena podataka o zaradama građana jedne države članice Europske unije u drugoj proširena je i na digitalne platforme te hrvatske vlasti već dobivaju prve podatke o dohocima i honorarima koje su hrvatski državljani ostvarili preko neke digitalne platforme registrirane bilo gdje u EU. Na taj način poreznici ulaze u trag onima koji nisu platili potrebne poreze, prije svega porez na dohodak i PDV. Novi oblik razmjene pogodit će, primjerice, iznajmljivače koji rade na crno ako im goste osigurava neka od digitalnih booking kuća ili influencere koji zarađuju preko stranih platformi.
Procjenjuje se da glavninu posredničkog tržišta u europskom turizmu drži 30-ak velikih platformi koje su dobile obavezu da poreznim vlastima dostave osnovne podatke o svojim klijentima. Primjerice, booking.com registriran je u Amsterdamu i on će sve svoje podatke "istresti" tamošnjoj poreznoj upravi, koja će ih razvrstati i kasnije poslati u države članice EU. Hrvatska porezna uprava odgovorila nam je da su do sada svoje poslovanje u Hrvatskoj registrirala 73 operatera platformi, a trinaest ih je ove godine dostavilo sve potrebne podatke o poslovanju u 2023. godini. Sljedeći rok za dostavu podataka je 31. siječnja 2025. godine.
Europska direktiva DAC7 obvezala je operatere platformi koji se bave: 1. najmom nekretnina i parkirališnih mjesta, 2. pružanjem osobnih usluga, 3. prodajom robe te 4. najmom bilo kakve vrste prijevoza da počevši od siječnja 2023. godine prikupljaju i Poreznoj upravi dostavljaju informacije o prihodima ostvarenim obavljanjem aktivnosti putem digitalnih platformi. Obaveza je relativno nova i prvi veći priljev informacija očekuje se u siječnju iduće godine. Dakle, tko god je nešto radio i zaradio preko digitalnih platformi, bez obzira na to bile one registrirane u Hrvatskoj, Nizozemskoj ili Irskoj, a nije na taj dohodak platio porez, može očekivati naknadnu intervenciju poreznih vlasti. Porez na drugi dohodak i doprinosi kreću se oko 37 posto.
Porezna uprava objašnjava da su operateri dužni dostaviti osobne identifikacijske podatke, zatim identifikacijske podatke o svakom prodavatelju u kojem izvješćuju njegovo ime i prezime ili naziv subjekta, adresu, PDV identifikacijski broj ako je dostupan, porezni identifikacijski broj i državu članicu izdavanja, odnosno mjesto rođenja ako nedostaje porezni identifikacijski broj. Nadalje, dužni su navesti i svaku državu članicu EU čiji je prodavatelj rezident, oznaku financijskog računa prodavatelja te ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu prodavatelju, kao i sve pristojbe, provizije ili poreze koje je obustavio ili naplatio.
Spomenuta DAC7 direktiva odnosi se na EU te Veliku Britaniju, Kanadu i Novi Zeland, koji su pristupili razmjeni podataka. Trinaest operatera digitalnih platformi registriranih u Hrvatskoj prvi je put su dostavilo propisane informacije u siječnju 2024. godine jer se radi o prodavateljima koji su bili aktivni nakon siječnja 2023. godine. Za operatere koji su bili aktivni na digitalnim platformama prije ovog datuma obveza dostave relevantnih informacija prema Poreznoj upravi je 31. siječnja 2025.
– U ovom trenutku obrađuju se i detaljno provjeravaju podaci zaprimljeni iz svih država članica. Kao što je navedeno, radi se o prvoj godini dostave te su države članice dostavljale i ispravke podataka i najavile dostavu dodatnih ispravaka. U 2025. godini sve države članice očekuju puno veći set podataka, bolje kvalitete i manji broj ispravaka, a što je slučaj u svakoj početnoj fazi provedbe zakonodavnog okvira – odgovorili su nam u Poreznoj upravi. Europska je komisija proširila razmjenu podataka o dohocima i na digitalne platforme jer je "brzi rast digitalizacije u gospodarstvu doveo do sve većeg broja složenih scenarija povezanih s poreznom prijevarom, utajom poreza i izbjegavanjem plaćanja poreza".
– Postoji širok spektar usluga koje koriste digitalne platforme, a nacionalne porezne uprave često nemaju dovoljno informacija za ispravnu procjenu i kontrolu bruto prihoda ostvarenog komercijalnim aktivnostima korištenjem digitalnih platformi. To je posebno problematično kada se prihod ili oporezivi iznos prenosi putem digitalnih platformi uspostavljenih u drugoj jurisdikciji – istaknuli su u Bruxellesu. Za sada će se razmjena odvijati jednom godišnje, ali priprema se novo rješenje o dostavi jednom mjesečno.
DAC7 ne nameće novi porez, a prihodi koje prodavači ostvaruju na digitalnim platformama oporezuju se u skladu s postojećim poreznim pravilima svake države članice EU. Porez na dohodak u Hrvatskoj je relativno nizak (20%) u usporedbi s porezom u drugim zapadnim ekonomijama. No uvidom u dobivene podatke poreznici mogu provjeriti jesu li hrvatski porezni obveznici prijavili sve prihode i platili pripadajući porez. U Hrvatskoj se, mimo ove direktive, dodatno prate četiri digitalne platforme koje zapošljavaju radnike (Uber, Bolt, Glovo i Wolt) koje su prijavile da posredovanjem oko 1700 agregatora zapošljavaju oko 17 tisuća radnika. Eurostat izvještava da se preko četiri najveće booking agencije u Hrvatskoj godišnje ostvari oko 36 milijuna noćenja.
Ljudi koji legalno iznajmljuju stanove i kuće turistima te plaćaju poreze ne trebaju strepiti zbog razmjene podataka, no onima koji nemaju uredne papire, ne plaćaju PDV na agencijsku proviziju ili nisu ušli u sustav paušalnog poreza na turistički najam, a zarada im ipak sjeda na račun, država može tražiti plaćanje PDV-a ili pak oko 37 posto doprinosa i poreza na dohodak na zarađeno. Ako ga ne plaćaju ovdje, strani vlasnici nekretnina u Hrvatskoj plaćat će tako porez u svojim matičnim zemljama nađu li ih njihove vlasti na listama. U svijetu se dodatna zarada najčešće ostvaruje radom preko platformi za dostavu i prijevoz, no poreznicima je zanimljiva i OnlyFans platforma za odrasle jer podaci iz Amerike pokazuju da prodavatelji vlastitih fotografija vode po udjelu dodatne zarade u fušu.
>> FOTOGALERIJA Koliko zarađuju predsjednici država regije: Milanović među njima ima najveću plaću
Sve prihode preko platformi? Hoće li država ubiti i BlaBlaCar?... Ništa me ne bi čudilo kada se već uvode porezi na kravlje ispuštanje plinova...