Cappelli: Kada je dobro domaćinima, dobro je i turistima

O trenutačnom stanju i planovima u turističkom sektoru, govorio je ministar turizma Gari Cappelli te posebno istaknuo kako je hrvatski turizam novim projektima spreman za podizanje kvalitete.

– Ako ste imali jedan do dva posto više fizičke pokazatelje, govori se o uspješnoj turističkoj sezoni, a ako ste imali tri posto manje, niste dobar ministar iako imate bolje financijske efekte i s manje troškova ostvarili ste više prihoda. Izbjegavao sam govoriti o fizičkim pokazateljima, ali onda su rekli da su brojke loše. Govorilo se o srpanjskoj rupi i urušavanju turizma, ali on je u prvih šest mjeseci imao šest posto više turista i 5,4 posto više prihoda. U srpnju i kolovozu, zbog rasta cijena, imali smo kratku stagnaciju jer se čekalo eventualno snižavanje cijena. Na kraju, kada sve zbrojimo, imali smo osam posto bolje rezultate. Fiskalizirali smo više i ostvarili veći promet i veće prihode, a blago povećanje, od 1 do 2 posto, očekujemo i u rujnu te će to potvrditi predviđanja u kojima smo najavljivali tri posto rasta – kazao je Cappelli.

Bum privatnog smještaja

Kada je riječ o apartmanizaciji i prezasićenoj gradnji, istaknuo je kako je još prošle godine i sam pozvao na njezino zaustavljanje te reorganizaciju s ciljem usklađivanja ponude i potražnje.

– U tri godine dobili smo 145 tisuća novih privatnih smještajnih jedinica, a samo 5000 hotelskih. S druge strane, dogodilo se povećanje popunjenosti u smještajima sa pet zvjezdica, uz istodobni pad u kapacitetima od tri zvjezdice. Nitko ne pita je li skupo, ako vrijedi toliko. Održivost sustava se ne može razvijati tako da ponuda bude veća nego potražnja u privatnom smještaju – dodao je Cappelli.

S izazovom prevelikog broja privatnih smještajnih jedinica prije 30 godina suočila se i Austrija, a to je transformirala konceptom difuznih integralnih hotela, poručio je ministar. To se, kazao je, mora početi događati i kod nas, a sve je stvar rekategorizacije i nazivanja stvari pravim imenom.

– Posjedujemo li 30 apartmana, zapravo govorimo o hotelu, a difuzni integralni hoteli moraju se početi graditi sa zajedničkom recepcijom i s određenom kvalitetom i ponudom koja će se nadograđivati. To su mogućnosti koje su radili u Austriji kada su se susreli s tim izazovom. To može biti prednost Vira za povećanje kvalitete. Hrvatska ima kvalitetan smještaj koji je artikuliran. U nekim zemljama je 60-70 hotela. Kod nas je najviše kapaciteta sa tri zvjezdice, a on ostvaruje pad od tri posto. Zato smo donijeli zakon o rekategorizaciji – istaknuo je ministar.

– Nama se događa da tri zvjezdice nosi netko tko je kategorizirao prije puno godina i danas, a to nisu apartmani iste kvalitete jer se vrijeme mijenja. Rekategorizacijom će se dizati i cijena i popunjenost, ako im ponudite ono za što su platili. Smještaj se svaki dan mora nadograđivati, to je postalo klasično poduzetništvo. Apartmani više nisu nužno obiteljski smještaj, već poduzetništvo i biznis – objasnio ja Cappelli te dodao da dobra ponuda i njezino nadograđivanje rezultiraju popunjenošću od 150 do 160 dana u godini.

Primjer dobre prakse je Istra koja je dobro iskoristila to što nije bila zahvaćena ratnim zbivanjima, ali su se ljudi i educirali te vodili pozitivnim primjerima iz inozemstva. Pomaci su se u posljednjih četiri-pet godina počeli događati i u Dalmaciji, a vide se u segmentima u koje se prelazilo studiozno i s fokusom na infrastrukturu. Tako je, prema riječima Cappellija, pozitivan primjer razvoj vinskog i gastronomskog turizma u Benkovcu.

Suradnja s aviokompanijama

Osim u edukaciju, s ciljem generiranja prometa potrebno je surađivati i s aviokompanijama, trajektnim lukama te i u tim uslugama podizati kvalitetu.

– Sezona 365 poduprta je i sa 70 milijuna kuna za poticanje avioprometa, a to je rezultiralo sa 10 do 15 posto više putnika jer radimo udruženo oglašavanje s turoperatorima i aviokompanijama. U dvije godine došli smo do toga da se ranije počinje s letovima i hotelijeri imaju dulje otvorene hotele. Što se trajektnih linija za otoke tiče, primjerice prema Hvaru, danas imate 18 katamaranskih linija. U usporedbi s godinom prije, to je 10 više, a sezona počinje i do dva mjeseca ranije.

U sklopu novog kruga poreznog rasterećenja, stopa poreza u turizmu trebala bi se smanjiti za 13 posto, a kako ističe Cappelli, to bi se trebalo odraziti na povećanje plaća za 10 do 12 posto. Cijene se pritom neće smanjivati, a investicijama će se usluga nastojati podići na novu razinu.

– Ako se ne smanji, neće biti radne snage i objekti se neće moći puniti – rekao je Cappelli i dodao:

– Turizam zapošljava oko 150 tisuća ljudi, od kojih je njih 18,5 tisuća izvana. Uvoz radne snage nije stvarnost samo kod nas. Primjerice, Austrija uveze oko 50.000 radnika i taj broj stalno raste. Ne događa se kod nas ništa novo što se ne događa i drugdje.

Trenutačno se stvaraju kvalitetni uvjeti za razvoj ljudskih potencijala u turizmu, a to se pokušava ostvariti uspostavom centara kompetentnosti u turizmu i ugostiteljstvu.

– Ulažemo u školovanje kadrova u šest centara kompetencija za turizam, a sve s ciljem ostvarivanja više prakse i manje teorije za srednje škole, pa onda i za prekvalifikacije i cjeloživotno obrazovanje. Financiramo ih s 300 milijuna kuna, a predavači će nam dolaziti i iz inozemstva – rekao je Cappelli.

Iako često slušamo o nepovoljnom uvjetima rada i primjerima gdje su zaposlenici bili izigrani, Capelli nije zabrinut, a ističe kako se takvima radna snaga sigurno neće vratiti i da su sebi tako najviše naštetili.

U smjeru brige o zaposlenima ide, pojasnio je, i projekt CRO kartice. Kako je precizirao, na nju bi poslodavac uplaćivao 2500 kuna kao nagradu svojim djelatnicima, a taj novac mogli bi trošiti u Hrvatskoj.

Osim od poslodavca prema zaposlenima, potrebno je poticati se i međusobno, a to je moguće udruženim oglašavanjem.

– Potrebno je udruživati se i osigurati financijsku naknadu za sve turističke zajednice koje će se udruživati. To je budućnost marketinškog predstavljanja. Tako će se nešto uštedjeti i više dobiti, a nagrađeni će biti i oni koji će se pravno udružiti. To znači da će i dalje postojati nekoliko turističko-informativnih centara, samo bez direktora. Trenutačnih 314 je puno, a udruživanjem bismo dobili barem 30 TZ-ova manje – istaknuo je Cappelli.

Prvo stanovnici, potom turisti

Prvo domaći stanovnici, a potom i turisti, ono je što u razvoju turizma u Hrvatskoj posebno ističe ministar turizma Gari Cappelli.

– Domaće stanovništvo se prvo mora dobro osjećati, a potom i turisti. Čak 75-80 posto stanovnika mora biti zadovoljno stanjem turizma u svojemu mjestu, a to se ispituje kroz 15 kriterija o kojima se izjašnjava domaće stanovništvo. Na Lošinju, kada sam bio gradonačelnik, domaće je stanovništvo bilo zadovoljno. Postoji li među njima nezadovoljstvo, nezadovoljni su i turisti i domaćini – kazao je.

Na kraju, osvrnuo se na krizu, ali i na to kako ćemo pokušati da se ona ne odrazi na turizam.

– Izloženi smo krizi jer smo vezani za njemačko tržište. Čak 2,9 milijuna turista dolazi nam iz Njemačke i to nam je problem. Zato smo usmjereni na promociju na dalekim tržištima, a samo u posezoni planiramo promociju u 14 zemalja – zaključio je ministar turizma Republike Hrvatske Gari Cappelli.