Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Luka Burilović smatra da je kod izmjene radnog zakonodavstva i mirovinskog sustav ključna riječ poticanje, a ne penaliziranje. S njim smo razgovarali među ostalim i o turističkoj sezoni, dualnom obrazovanju i akciji Kupujmo hrvatsko.
Kako komentirate aktualnu reformu radnog zakonodavstva i mirovinskog sustava?
Prosječni radni vijek u Hrvatskoj jedan je od najkraćih u Europi i njegovo produženje vidimo kao glavni cilj državne politike. Ljudima koji su sposobni i žele raditi to trebamo omogućiti na što jednostavniji način. Zato pozdravljamo inicijativu Vlade da se nastavi dijalog između sindikata, države i gospodarstvenika kako bi se došlo do najboljeg mogućeg rješenja za sve.
Situacija na našem tržištu rada je jako delikatna, demografija i emigracija ugrožavaju dugoročan rast gospodarstva. Ključna riječ je poticanje, a ne penaliziranje. Nismo za to da bilo koja strana nameće svoje uvjete, rješenje mora biti kompromisno i ne smije biti nikakve diskriminacije po dobi. Osobito treba paziti da izmjene zakona vezanih uz ovu problematiku dodatno ne opterete poduzetnike.
Hrvatska je skočila sa 75 na 57 mjesto na ljestvici ekonomskih sloboda s čime je pretekla države poput Mađarske, možemo li s tim biti zadovoljni?
To je sigurno indikator koji nas može veseliti. On govori da se slobodnije može poslovati i to je važno i dobro. No, na ljestvicama konkurentnosti, inovativnosti i indeksa vrijednosti ljudskoga kapitala i dalje stojimo loše u odnosu na najbližu konkurenciju.
Iza nas je još jedna uspješna turistička sezona. Kako to utječe na naše gospodarstvo?
Raduju podaci o još jednoj uspješnoj sezoni. Trebamo nastaviti raditi na jačanju turističke ponude i smanjenju sezonalnosti. Naravno, razvijena gospodarstva nisu u tolikoj mjeri ovisna o turizmu i svakako bih volio vidjeti snažniju diversifikaciju naše ekonomije.
Treba nam više industrijske proizvodnje čiji rezultati ne ovise o vremenskoj prognozi, trendovima ili jeftinim letovima. Jaka industrijska baza je temelj svakog uspješnoga gospodarstva, a uz nju cvatu i mali i srednji poduzetnici.
Kako napreduje vaša inicijativa za dualno obrazovanje?
Obrazovni sustav nam je dosta trom i presporo se mijenja. Tržište evoluira praktički iz mjeseca u mjesec pa je iluzorno očekivati da škole prate trendove takvom brzinom ako ne postoji sustav koji to omogućava. Stvari kreću nabolje, ali daleko od potrebnog. Zato je važno da zakonodavni okvir dualnoga obrazovanja što prije zaživi prema modelu koji HGK promovira. Želimo da učenici strukovnih škola imaju što više prakse u tvrtkama jer će tu stjecati konkretne vještine koje tržište rada traži.
Tako se brže prilagođavamo potrebama poslodavaca i lovimo korak s konkurencijom. Dobra stvar je što je prošle godine deficitarna zanimanja upisalo oko 600 učenika više i nadamo se da je to samo početak. Dualno strukovno obrazovanje je jedan od naših najvažnijih ciljeva i nećemo odustati od njega dok u potpunosti ne zaživi.
U kojoj je fazi projekt Digitalne komore?
Počeli smo pružati prve tri e-usluge, a ostale četiri će zaživjeti do kraja godine. Dakle, s početkom 2020. tvrtkama će na raspolaganju biti naše digitalne usluge e-Gospodarske informacije, e-Edukacije, e-Financiranje, e-Javne ovlasti, e-Zakonodavstvo, e-Sajmovi i promocije, a usluga e-Pokreni poslovanje namijenjena je onima koji tek planiraju pokrenuti tvrtku.
Cilj nam je olakšati poslovanje članicama te povećati našu učinkovitost. Time ćemo se voditi i ubuduće i tome prilagođavati našu digitalnu transformaciju.
U Kini se uskoro održava drugi uvozni sajam, ima li interesa domaćih tvrtki?
Prošle godine je samo Končar izlagao prvom Kineskom međunarodnom uvoznom sajmu, ali kako smo mi tada u Šangaju organizirali poslovni forum, delegaciju naših poduzetnika odveli smo da iz prve ruke vide što ta ogromna manifestacija nudi. Za trajanja tog prvog sajma sklopljeno je poslova u vrijednosti od gotovo 60 milijardi dolara. Naravno da su mnoge naše firme pokazale interes za nastup i zato ove godine HGK organizira svoj štand na kojem će zajednički izlagati.
Prije nekoliko dana smo i svoje predstavništvo preselili u poslovnu zonu u kojoj se održava sajam, a nove prostore koje dijelimo s HTZ-om ćemo davati na korištenje i hrvatskim firmama koje žele ući na to golemo tržište. Zanimanje naših gospodarstvenika za Kinu je sve snažnije, to nas jako veseli, a naše predstavništvo im je uvijek na raspolaganju.
Kako ste zadovoljni razvojem projekta Kupujmo hrvatsko?
Činjenica da gotovo svako dijete zna za Kupujmo hrvatsko i da svaki trgovački lanac ima istaknuti kutak s domaćim proizvodima puno govori o uspjehu akcije HGK. Hrvatski proizvod postao je nacionalni brend, a nužno je pozicionirati ga na međunarodnom tržištu. Kad spomenete Švicarsku ona asocira na kvalitetu i točnost, prva asocijacija na Hrvatsku je lijepa. Hrvatska ne smije biti prepoznata samo kao lijepa turistička destinacija i zemlja vrhunskih sportaša, ona mora postati sinonim za kvalitetu, to nam treba biti cilj. Za to je potrebna nacionalna strategija brendiranja zemlje
gospodine burilovicu sa cime mi mozemo biti sinonim za kvaliteu na svjetskom trzistu....????kupujemo namjestaj od ikee koji je vrlo lose kvalitete a ne vidimo od sume od cega bi izradili namjestaj ..itd