Očekivani rast u 2022. i 2023. u Srbiji, prema procjenama njihove Narodne banke, kreće se između 2 i 3%. Stopa rasta za 2023. Crne Gore prema MMF-u iznosi 2,5%. S početnih 3% snižena su očekivanja rasta za Sjevernu Makedoniju, na 2-2,5%. Međutim, bitno širu sliku od samih prognoza koje jesu okvir za planiranje poslovanja, uz poziv na jačanje gospodarske suradnje predstavile su tri komore, i to na panel diskusiji "Pogled u sutra" koju je moderirao glavni urednik Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević.
O tome što regiju čeka u budućnosti svoje su viđenje iznijeli pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, analitiku, usluge, servise i pakete proizvoda Privredne komore Srbije Bojan Stanić, direktor Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore Miljan Šestović i član Upravnog odbora Saveza gospodarskih komora Makedonije Mihajlo Evrosimovski.
Privrednici koji nose razvoj na Balkanu hrabri su ljudi koji stvaraju novu vrijednost, pa stoga Šestović smatra da sve njih donositelji odluka trebaju staviti u prvi plan. Mišljenja je čak da će to i biti potrebno u 2023., naročito ako će u EU nastupiti recesija u većini zemalja, kako se to predviđa, jer će se to preliti na zemlje Balkana.
Makedonski proizvođači na udaru krize zbog većih cijena električne energije, jednim dijelom ostavljeni su bez Vladine pomoći, pa se sad pokušavaju subvencijama ublažiti problemi. Riječ je o pokušaju s ciljem da neki veliki proizvođači ne smanje proizvodne kapacitete, ili da odustanu od najava obustavljanja proizvodnje sve do proljeća.
U tijeku velike borbe koju vode s inflacijom sve šanse Makedonci polažu u dva sektora. To su oni koji mogu održati ekonomiju tako da zemlja izbjegne recesiju, tj. kako je kazao Evrosimovski, to su proizvodnja vina (29. su izvoznici u svijetu) te autoindustrija u kojoj dobro rade strani investitori.
U Srbiji je dolazak Fiata značajno promijenio izvoznu strukturu, no danas je to problem jer se već duže ne pojavljuje novi model. S druge strane najmanje je krizom pogođen IT sektor. Bilježi snažan rast, i prema Staniću doprinosi suficitu u vanjskotrgovinskoj razmjeni usluga Srbije sa svijetom u iznosu blizu 1,5 mlrd eura. "U ovoj krizi mora se misliti o tome kako da se očuva kapacitet za fazu oporavka. Ali, nakon financijske krize 2008., kao i pandemijske krize, Srbija je istrošila mogućnosti za intervenciju države", mišljenja je Stanić.
U Crnoj Gori uslijed krize radi velik broj blokiranih gospodarskih subjekata – iznos blokade je blizu milijarde eura što je oko petine BDP-a, tako da prema Šestoviću u buduće treba posveti pozornost očuvanju likvidnosti. Iznio je razne inicijative Komore, među ostalim prijedlog da se obveze prema privredi u što kraćem roku podmiruju za ugovorene poslove u sustavu javne nabave. To može popraviti likvidnost tvrtki, a isti stav imaju i glede povrata PDV-a. "Ne znam kako će se definirati mjere Vlade, jer 2020. država se značajno zadužila zbog mjera za spas stanovništvu i gospodarstva, a sad su u velikoj mjeri potrošeni kapaciteti za zaduživanje. Naš javni dug prešao je 70% BDP-a i naše bi zaduživanje bilo skuplje od onog u Srbiji. Ključan nam je nastavak restrukturiranja privrede, kao i zelena energetika kroz investicije u solarne panele", kaže Šestović.
Posezanje za novim porezima plan je makedonske Vlade koja je odlučna u tome da se početkom 2023. povećaju porezi.
"Mi smatramo da još nije vrijeme za nove poreze jer tako stvaramo dodatni pritisak na gospodarstvo, a imamo energetsku krizu i inflaciju te recesiju pred vratima. Trenutno je to bolje odgoditi tako da privreda može ostati na ovoj razini, čime osiguravamo temelj za razvojnu politiku u sljedećih 5 do 10 godina", poručio je Evrosimovski.