Proces privatizacije hrvatske brodogradnje tek je prvi korak na putu spasa brodogradilišta. Ako je suditi prema analizama svjetski uglednih analitičara, taj će put zbog stanja na tržištu biti iznimno težak i neizvjestan. Dovoljno je spomenuti samo da se cijena brodova vratila na one iz 2003,. što znači da je, ako uključimo inflaciju, zapravo znatno pala. Danas se najveći brodovi za prijevoz rasutog tereta mogu kupiti za otprilike 45 milijuna dolara, dok su 2008. stajali i do 100 milijuna dolara.
Redovi na rezalištu
Drugim riječima, cijena se brodova prepolovila, a analitičari upozoravaju da je to posljedica prebukiranosti tržišta, na kojem se ipak neće tako brzo stvoriti velika potražnja. Naime, tijekom rasta cijena vozarina brodari su naručivali nove brodove računajući kako se stare prodati za dobar novac u staro željezo. Kako su cijene naglo pale, a na rezalištu se stvorili redovi, more je puno brodova koji nemaju posla. Tome je dokaz i cijena polovnog broda koja, prema svjetskim analitičarima, pada već četiri godine. Tako se za novi brod Panamax, srednje veličine do 75 tisuća tona, plaća otprilike 26 milijuna dolara, a polovni star 15 godina stoji manje od 8 milijuna dolara. U tom kontekstu jasno je da se hrvatska brodogradilišta ne mogu osloniti isključivo na proizvodnju brodova, već da prostor za nadopunu prihoda moraju tražiti u alternativnim izvorima.
Među novim vlasnicima škverova postoji svijest o tome da neće preživjeti samo gradnjom brodova. Debeljak tako najavljuje da će Brodosplit ostati škver, ali će se nastaviti rad na dodatnim poslovima. Naime, godinama se u splitskom škveru razvijaju energetski, građevinski i slični projekti, a otvara se i prostor u području alternativnih izvora energije. Na tome se zapravo već i radi jer Brodosplit-Brodogradilište specijalnih objekata surađuje s tvrtkom Tromont na izradi 20 stupova za vjetroturbine, a u tom smjeru Debeljak namjerava nastaviti razvijati posao. Održivost će ovisiti i o uspjehu komercijalizacije brojnih uredskih prostora koji su u vlasništvu škvera.
Pad prometa
Problem koji će imati Debeljak imaju i svjetska brodogradilišta pa se tako čak i korejske tvornice brodova suočavaju sa znatnim padom prometa. Prema svjetskim analizama RS Platoua, lani je u cijeloj godini naručeno samo 311 novih brodova, a brodovi stari pet godina, što je gotovo novi brod, kupuju se za trećinu cijene novih brodova.
>>Matijašević: Za Rijeku i županiju 3. maj postaje pitanje života i smrti