podaci dzs-a

Cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 16,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani

Foto: Ivo Cagalj/PIXSELL
Split: Na gradskoj tržnici bogata ponuda povrća
Foto: Jurica Galoic/PIXSELL
Zagreb: Otvorena novoobnovljena tržnica u Španskom
Foto: Neva Zganec/PIXSELL
Zagreb: Dani hrvatskih tržnica
12.11.2021.
u 12:03
Na rast cijena biljnih proizvoda utjecale su cijene proizvoda u svim skupinama, osim u skupini maslinovo ulje
Pogledaj originalni članak

Prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem su tromjesečju ove godine porasle za 16,8 posto u odnosu na isto razdoblje lani, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS). 

Pritom su cijene biljnih proizvoda porasle za 24,7 posto, a cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda za 1,1 posto.

Na rast cijena biljnih proizvoda utjecale su cijene proizvoda u svim skupinama, osim u skupini maslinovo ulje.

Podaci DZS-a pokazuju da su cijene žitarica u trećem tromjesečju ove godine porasle za 29,3 posto prema istom razdoblju lani, krmnog bilja za 31,9 posto, povrća za 18,2 posto, voća za 5,5 posto, vina za 11,9 posto, industrijskog bilja za 51,7 posto itd.

Pad cijena je zabilježen kod maslinovog ulja, za 0,5 posto.

Među grupama proizvoda koje imaju najveći udio u stočarstvu najviše su porasle cijene goveda, za 1,2 posto, peradi za 1,8 posto i cijene mlijeka (kravlje, ovčje i kozje), za 0,1 posto, dok su pale cijene svinja, za 6,7 posto i konzumnih jaja, za 0,9 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u trećem tromjesečju u usporedbi s istim lanjskim razdobljem porasle su za 20,4 posto, na što je najviše utjecao rast cijena stočne hrane i gnojiva. Cijene stočne hrane su porasle za 29,3 posto, a gnojiva za 70,7 posto.

Porasle su i cijene energije, za 29,5 posto, sredstava za zaštitu bilja, za 4,2 posto, sjemena i sadnog materijala za 2,9 posto i veterinarskih usluga, za dva posto.

VIDEO Gabrijela Žalac dovedena na sud: Čeka se odluka o istražnom zatvoru

AFERA SOFTVER

Rušila je Mamića i Bandića, a sad se mnogi tresu zbog nje: Tko je šefica europskog ureda koji je ulovio Žalac

Laptoš je gotovo pet godina bila ravnateljica USKOK-a, a za njezina mandata pokrenute su mnoge visokoprofilirane istrage, uključujući one protiv Zdravka Mamića i pokojnog zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića. Te su istrage okončane podizanjem optužnica, a u Mamićevu slučaju jedna od tih optužnica završila je i pravomoćnom osuđujućom presudom. Kao zamjenica ravnatelja USKOK-a, s Vanjom Marušić, sadašnjom ravnateljicom USKOK-a, vodila je istragu te kasnije zastupala optužnicu u aferi INA-MOL protiv bivšeg HDZ-ova premijera Ive Sanadera.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

SI
sisavac
07:45 15.11.2021.

tek će iduće godine hrana dobiti pravu cijenu. nakon 15 godina će i pšenica i kukuruz biti vrijedne kulture, jer je umjetno gnojivo poskupilo žestoko, a i sjemenska roba, zaštitna sredstva su sva sad eko, što znači manje djelotvorna. skoro 20 godina kila pšenice je ista, kukuruza isto, ne miče se, a cijene goriva otišle najmanje dvostruko gore (ajd, skoro tri puta), plaće dva puta (sjetite se svog prosjeka prije 20 godina), gnojivo je 2008-e već jednom poskupilo, ali se to nije poznalo na hrani, jer je pritisak iz uvoza sve veći. eto, sad ćete kukuruz kupovati po 2 kune, ne po jednu, znači cijene mesa idu gore ohoho, pšenica skupljam ide kruh, pecivo. zaboravili su svi da u tom lancu poljoprivrednik najmanje zarađuje, on se uvije mora odreći povećanja svojih cijena. sad više nema malih proizvođača, ionak nisu ovisili o toj proizvodnji, negdje su bili zaposleni. ostali jači igrači, koji imaju svoje uvjete. poticaji, imaju ih sve zemlje u uniji, pola eu proračuna ide za subvencije u poljoprivredi, pa eto, 'jeftina hrana' u kojoj skoro pola cijene subvencionira eu. to ide svom kraju, što god netko mislio da neće. eu gura zelenu agendu, zabranjuje fosila goriva, pa me baš zanima kolko će koštati kila pšenice koju će se proizvesti sa električnim traktorom, uz skupo sjeme i gnojivo, slabašnim zaštitnim sredstvima, a i radnik treba solidnu plaću... svi nahrlili u it djelatnosti, ni jedna svinja ne raste uz puno objava na fejsu, tik toku, niti kukuruz bolje raste uz više lajkova.