Direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić nedavno je zaintrigirao idejom da se ne samo umirovljenicima, nego i zaposlenima i studentima omogući da, uz manje poreze, povremeno rade i dodatno zarade, ali i zabrinuo javnost najavom da će investicije u turizmu pasti 20 posto u odnosu na lani.
- Podaci o smanjenju investicija proizlaze iz ankete među našim članicama, odnosno među 15 najvećih kompanija, čije poslovanje generira 81% ostvarene dobiti hotelskog sektora. U 2019. očekuju značajno usporavanje rasta prihoda te rast troškova veći od rasta prihoda, radi čega će pasti profitabilnost. Posljedica je smanjenje investiranja. U situaciji kada naša ključna emitivna tržišta očekuju usporavanje gospodarstava, a istočnomediteranska receptivna tržišta, pogotovo Turska, snažno rastu, logičan je oprez u planiranju investicija. Istodobno, svi objekti koji su obnovljeni imaju snažnu tržišnu potražnju neovisno o povećanim cijenama. Sve to pokazuje da su nove investicije nužne, ali će se realizirati samo u bitno izmijenjenom poslovnom okviru koji omogućuje međunarodno konkurentne poslovne rezultate.
Hotelijeri su kukali i za odličnih proteklih ozbiljnije?
Stanje može u srednjem roku postati izazovno ako ne napravimo ništa da preduhitrimo teškoće. Vrlo je teško pokrenuti novi investicijski ciklus u zemlji koja je zbog visokog poreznog opterećenja, pogotovo stope PDV-a, ali i ukupnog poslovnog okvira, nekonkurentna za ulaganje u turizam u odnosu na okruženje. S obzirom na to da turizam čini gotovo 20 posto BDP-a, na donositeljima odluka je da procijene koliko su ozbiljne najave planova najvećih kompanija u sektoru i koliko to može utjecati na gospodarstvo.
Činjenica je da bez novih investicija nema podizanja kvalitete, a mi samo podizanjem kvalitete možemo dugoročno konkurirati mediteranskim tržištima. Da je kvaliteta ključna za uspjeh najbolje je ilustrirala prošla sezona u kojoj su objekti u koje se ulagalo bilježili rast potražnje i zauzetosti, a objekti u koje se nije ulagalo imali su pad zauzetosti i lošije rezultate. Turizam je sektor s najvećim potencijalom rasta investicija, procjenjuje se na tri milijarde eura, što može potaknuti snažan rast zaposlenosti, plaća i ostvariti značajan pozitivan učinak na ukupan BDP. To moramo iskoristiti.
Smanjenje investicija vezuje se uz rast plaća, a radnici i dalje misle da su premalo plaćeni. Kako izići iz tog kruga?
Ključan razlog smanjenja investicija je poslovno okruženje, prije svega visoko porezno opterećenje. Plaće su samo dio rashoda poslovanja, koji stalno rastu. Poslodavci u turizmu svjesni su da je plaće potrebno dodatno povećavati jer je to jedini način rješavanja problema radne snage i podizanja njezine kvalitete. Ne možemo graditi turizam u okruženju u kojem u krugu od 100 kilometara naši ljudi mogu za isti posao dobiti 40 do 100 posto više plaće. Hotelijeri dižu plaće po stopama koje znatno nadmašuju rast ključnih poslovnih pokazatelja. U protekle dvije godine plaće u članicama HUT-a rasle su više od 18%. Najavili smo da smo ih spremni dići dodatno, za 20 posto jednokratno čim se smanji PDV na cijelu turističku uslugu, i onda kontinuirano povećavati i plaće i investicije. No, na potezu je država.
Pohvalili ste mogućnost zapošljavanja umirovljenika na četiri sata. Može li to riješiti problem radne snage u 2019.?
To je dobra odluka jer otvaranje mogućnosti za rad bez penalizacije nekome tko želi raditi čini dobro svima, a podiže i ukupnu razinu radne aktivnosti. Ne može potpuno riješiti problem, ali ga može ublažiti. Turizam ima raznoliku strukturu radnih mjesta, nije za sve potrebna fizička snaga. U uvjetima sadašnje niske stope nezaposlenosti trebamo poticajnom poreznom politikom iskoristiti sav domaći radni potencijal. Umirovljenike, studente, ali i ljude koji rade i žele još jedan izvor prihoda. Tako zarađeni novac ostaje u zemlji. Ministarstvo rada kontinuirano čini pozitivne pomake i zaista smo zadovoljni suradnjom, ali ima još dosta izazova. Kao primjer navodim institut stalnog sezonca koji je u osnovi odličan, ali u provedbi ima problema. Zbog obimne birokracije i duljeg kašnjenja u isplati naknade HZZ-a jedna velika hotelska kuća ukinula je program. S time se treba uhvatiti ukoštac.
Privatni smještaj i dalje buja, a ni jedan grad i općina nisu se odvažili znatnije podići paušal iznajmljivačima?
Hrvatska ima najveći udio privatnog smještaja u usporedbi s drugim državama na Mediteranu, a od 2008. do 2017. kapaciteti prosječno godišnje rastu nevjerojatnih 21,5%. Struktura smještaja u hrvatskom turizmu nije optimalna. Posljedice su vrlo niska zauzetost kapaciteta ukupno u sektoru, a kad se gleda samo privatni smještaj već je lani usred sezone svaki treći krevet bio prazan. To nije održivo. Što se tiče paušala, po svemu sudeći gradovi i općine donosili su više političke, možemo reći i populističke, a manje gospodarske i razvojne odluke.
Povratak Turske, Egipta, Tunisa... otežao je tržišnu poziciju Hrvatske, ali je li se ipak moglo više izvući iz ove sezone?
Kako se čini prema prvim najavama i kretanjima, ne bismo trebali biti nezadovoljni ponove li se lanjski rezultati. Naravno, s ambicijama da ih se nadmaši. Uvijek se može više, ali za više ćemo se morati i više potruditi. Ponovno se vraćamo na povećanje kvalitete, jedino tako možemo na višu razinu. Za to je nužno napraviti strukturne promjene u turizmu i smanjenjem opterećenja osloboditi investicijski potencijal.
Vaša je ambicija da HUT okupi i prijevoznike, sindikate... Kako to napreduje?
HUT je krovna turistička udruga koja osim najvećih kompanija okuplja i dvije najznačajnije strukovne udruge – Udrugu poslodavaca u hotelijerstvu i Kamping udruženje. U kratkom vremenu od osnivanja prepoznati smo kao konstruktivan dionik, a u budućnosti će biti i novih članica, sve kako bismo ojačali sektor i omogućili mu bolje poslovanje.
Bubne čovjek i ostane živ.