Croatia Waste Expo

'Ako se ne uključe svi građani, ništa od odvajanja otpada'

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
01.03.2018.
u 08:45
Ovogodišnje izdanje Croatia Waste Expoa poklapa se s trenutkom kada lokalne zajednice dovršavaju planove gospodarenja otpadom
Pogledaj originalni članak

Croatia Waste Expo 2018., šesta stručno-poslovna konferencija posvećena cirkularnoj ekonomiji i gospodarenju otpadom, u organizaciji Poslovnog dnevnika i Večernjeg lista održana je u srijedu u zagrebačkoj koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog.

Ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić podsjetio je na obaveze koje je Hrvatska preuzela ulaskom u Europsku uniju, između ostalog i da do 2020. godine trebamo dosegnuti razinu od 50 posto odvojenog prikupljanja.

– U svibnju ove godine krenut će natječaji za nabavu vozila i za izgradnju sortirnica. K tome, dva su centra za gospodarenje otpadom sagrađena, a pripremili smo i sredstva za četiri nova. Stoga, 2018. je godina izgradnje infrastrukture za učinkovito gospodarenje otpadom u Hrvatskoj – poručio je ministar Ćorić u Lisinskom. U realizaciji visoko postavljenih ciljeva uspostavljanja cirkularne ekonomije ključno je partnerstvo građana i lokalnih samouprava, potvrdio je Ronny Arnberg sa švedskog Instituta za istraživanje okoliša.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Croatia Waste Expo 2018.

Johan Böök iz Linköpinga, grada u južnoj Švedskoj od nekih 160 tisuća stanovnika, predstavio je integriranu gradsku komunalnu tvrtku Tekniska verken. Djelatnost tvrtke vrlo je široka i kreće od proizvodnje i isporuke energije, brige za grijanje i hlađenje svojih korisnika, vode, otpada, interneta pa sve do održavanja i iznajmljivanja električnih automobila i infrastrukture. Najviše sirovine završi u energanama, u kojima nastaje 35 posto struje i 55 posto topline dok je gubitak svega 10 posto.

A gdje su reciklažne sortirnice

Sustav elektroničkog praćenja pražnjenja spremnika, odnosno prikupljanja otpada, predstavio je Goran Jajaš iz tvrtke MikroGoran, osnovane 1990. godine. Tvrtka je specijalizirana za informacijske sustave za komunalna poduzeća.

Grad Zagreb je sa svojom površinom od 640 četvornih kilometara i gotovo 800 tisuća stanovnika svakako najkompleksniji sustav za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj. Igor Zgomba iz Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom pojasnio je da je Hrvatska ulaskom u EU prihvatila stroge uvjete gospodarenja otpadom, a za što su osigurana i sredstva u EU fondovima, te da je na tom tragu i Zagreb napravio Plan gospodarenja otpadom 2018. – 2023. koji je u skladu s EU i nacionalnim tendencijama za kružnom ekonomijom i smanjenjem neobrađenog otpada.

– Natječaj i javni poziv jedinicama lokalne samouprave za nabavu spremnika za odvojeno prikupljanje otpada bit će objavljeni sredinom ožujka, a očekuje se da bi njegova vrijednost mogla ići i do 200 milijuna kuna – najavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Dubravko Ponoš. Sustav gospodarenja otpadom u EU je veliki biznis te postoji velika prilika da u sljedećem razdoblju ta praksa zaživi i u Hrvatskoj, rečeno je na panelu “Gradovi u sustavu gospodarenja komunalnim otpadom i modeli financiranja” koji se održao u sklopu konferencije. Svi sudionici složili su se da novac nije problem jer u EU, a i bankama, postoji bezgranično povoljnih, čak i bespovratnih, sredstava, no da je problem što u Hrvatskoj nema projekata. Na to posebno upozorava Đuro Horvat, predsjednik Uprave Tehnixa.

– Sad se u Hrvatskoj, prije svega, govori o primarnoj selekciji i prikupljanju otpada, ali što onda s tim? Kamo s tim iz reciklažnih dvorišta? Moramo napraviti reciklažne sortirnice jer bez njih sustav nema smisla. Reciklažna dvorišta se grade, a za sortirnice nema natječaja i tko zna kad će – rezigniran je međimurski poduzetnik.

Najvažnije u Zagrebu i Splitu

Najzahtjevniji sustav gospodarenja otpadom će, s obzirom na svoju veličinu i broj stanovnika, imati Grad Zagreb, a Ana Stojić Deban, čelnica Zagrebačkog holdinga, kaže da su spremni za implementaciju sustava.

Anamarija Matak iz Uprave za procjenu utjecaja na okoliš i održivo gospodarenje otpadom Ministarstva zaštite okoliša i energetike, upozorava da najviše pozornosti treba obratiti na Zagreb i Split, jer ako odvajanje otpada ne zaživi u najvećim gradovima, čitav sustav bit će proglašen neuspješnim. Matak, kao i svi panelisti, upozoravaju da je ključno uložiti puno truda i novca u promociju te edukaciju građana jer bez toga se odvajanje ne može provesti.

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 4

Avatar Joco Udmanić
Joco Udmanić
09:51 01.03.2018.

Tu je svaki komentar suvišan,Bandić & kompanija kemijaju, kako izvući iz novo nastale situacije čim veči profit,naravno NE za građane ni za grad,več račune u vječitoj hladovini.

Avatar Kokodrilo
Kokodrilo
10:40 01.03.2018.

Ideja o spalionici asmeca je aktualna u Zagrebu odavna. Ranih 80-tih sam radio u labosu Elektrane u Zagorskoj, gdje smo susili organske otpatkr i zajedno sa papirom, tkaninama i ostalim sagorivim meterijalima i iz uzoraka smeca utvrdjivali kaloricne vrijednosti pripremljenih uzoraka. Izgleda da je moje udisanje smrada bilo uzaludno jer do danas niti jedna spalionica jos nije izgradjena. Jedino sto uvijek opstaje i goji se u RH su nesposobni hipokriti u vladi.

DU
Deleted user
09:48 01.03.2018.

To su ovi što su toliko nesposobni da ni nakon desetka godina nisu izgradili spalionicu, zapravo uopće ne znaju gospodariti sa otpadom. Na zapadu se masno zarađuje gospodareći otpadom, čak struju od njega proizvode. Dok u Hrvatskoj znaju samo račune isporučiti vrijedni otpad i dalje voze na deponije.