Croatia zdravstvenom osiguranju i u krizi rastu dobit i tržišni udio

U vrijeme kad je zdravstvena skrb sve skuplja, a osiguranici siromašniji, Croatia zdravstveno osiguranje zabilježilo je rast premije i dobiti. U prvih devet mjeseci 2010. zaračunali su premiju od 78,8 milijuna kuna, 5,80% veću nego u istom razdoblju lani. Neto dobit u trećem kvartalu veća je 14,83%. O situaciji na tržištu zdravstvenih osiguranja razgovarali smo s predsjednicom uprave CZO-a Vesnom Dulibić.

Ulagali i u krizi

Kako ćete završiti kriznu godinu i koliki vam je tržišni udio?

– Očekujemo ostvarenje planiranih poslovnih rezultata i po završetku 2010. Iako se bavimo samo dobrovoljnim zdravstvenim osiguranjem, CZO je prema podacima HUO-a, za razliku od ostalih društava koja se bave tom vrstom osiguranja, u rujnu 2010. u odnosu na rujan 2009. postigao porast tržišnog udjela u neživotnim osiguranjima sa 1,36 na 1,38%, a ukupni tržišni udio rastao je sa 1,03 na 1,12%.

Koliko je na cijeli sektor utjecala kriza?

– Utjecala je na stagnaciju cijelog sektora osiguranja, pa tako i na zdravstvena, gdje je također došlo do prijevremenih otkaza pojedinih ugovora o osiguranju. To, međutim, nije ostavilo značajnog utjecaja na broj osiguranika. Svaka kriza rađa i nove vrijednosti pa smo nastavili sa širenjem, otvorivši novu polikliniku u Koprivnici.

Više od dva desetljeća radili ste u sustavu obveznog osiguranja. Koliko se usluge preklapaju s dobrovoljnim osiguranjem i koliko su osiguranici spremni dodatno platiti za usluge kojima bi se trebali uspješno koristiti unutar sustava?

– Uvođenjem plaćanja participacija za dio zdravstvenih usluga u obveznom osiguranju, a potom i uvođenjem dopunskog osiguranja, hrvatski građani prihvatili su neizbježnost određenog dodatnog sufinanciranja zdravstvenog sustava, koji postaje i kod nas i u svijetu sve skuplji i skuplji, razvojem novih, prije nezamislivih tehnologija u dijagnostici i otkrićem vrlo skupih lijekova za pojedine rijetke bolesti. Naravno da dodatno osiguranje utječe na racionalizaciju troškova iz obveznog osiguranja i na stopu bolovanja. U tom je smislu nadogradnja na obvezno osiguranje. No još vrlo velik broj naših građana nije upoznat s tim prednostima i očekujemo da će samom spoznajom o njima rasti i interes i broj osiguranika.

Dobivaju li danas osiguranici u dobrovoljnom osiguranju adekvatan povrat za ono što uplate? Jesu li usluge preskupe?

– Držimo da su cijene polica dobrovoljnog osiguranja u sustavu CZO-a prihvatljive, posebice u komparaciji svih pogodnosti koje mogu ostvariti. Cijene su pomno izračunate na način da omoguće kvalitetnu zdravstvenu uslugu uvažavajući platežne mogućnosti građana. Visina premije ovisi o odabranom programu, pristupnoj dobi te o eventualno postojećim bolestima. Što je osoba mlađa i zdravija, premija je, razumljivo, niža.

Rast tek počeo

Što biste promijenili u poreznom tretmanu? Koliko su poslodavci motivirani plaćati ovaj oblik zdravstvenog osiguranja za svoje zaposlenike?

– Zalažemo se za porezno rasterećenje poslodavaca koji zaposlenicima uplaćuju premiju, ali i fizičkih osoba koje ugovore dobrovoljno osiguranje. To bi u svakom slučaju bilo daljnji poticaj razvoju industrije dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, a istodobno i manji udar na troškove obveznog zdravstvenog osiguranja u cijelosti.

Gdje je hrvatsko dobrovoljno zdravstveno osiguranje kad se usporedi s europskim "benchmarkom"? Kakve su vaše prognoze budućnosti?

– U Europi postoje različiti modeli financiranja zdravstvene zaštite građana, pa i različiti modeli sudjelovanja građana u tom financiranju, te nikako ne bismo mogli uspoređivati hrvatski sustav s europskim, s pozicije ljestvice konkurentnosti. To više što je prošlo tek 16 godina otkad je u RH počeo razvoj dobrovoljnog osiguranja, a prvi specijalizirani zakon koji ga regulira na snazi je tek od 2006. Samo u 10 mjeseci 2010. komercijalni su osiguravatelji ostvarili više od 218 milijuna kuna bruto premije, a s neposrednim plaćanjem pojedinih zdravstvenih usluga mimo osiguranja, kao i neposrednim kupovanjem različitih lijekova i nadomjesnih pripravaka, taj je iznos veći od milijardu kuna. Prognoziramo da će se u ukupnom trošku zdravstvene zaštite povećavati broj osiguranika dodatnog osiguranja, s obzirom na prednosti u odnosu na parcijalna rješavanja pojedinih potreba za zdravstvenom zaštitom. U svakom slučaju, rast dobrovoljnih zdravstvenih osiguranja, slično praksi u Europi, tek se očekuje.