U Hrvatskoj samo oko 15 posto poduzeća izvozi, a istovremeno ta baza poduzeća zapošljava više od polovice svih radnika u privatnom sektoru, čini 62 posto svih investicija, te čak 73 posto svih ulaganja u razvoj dolazi upravo iz te baze poduzeća. Kako bi istaknula snagu izvoznika u cjelokupnom gospodarskom sustavu i osnažila tvrtke za izlazak na međunarodno tržište, Hrvatska gospodarska komora organizirala je u Zagrebu 2. Konferenciju o internacionalizaciji.
„Hrvatska, kao izvozno orijentirana zemlja, proteklih je godina ostvarila značajne rezultate, unatoč sve većim geopolitičkim izazovima. Naš izvoz u 2023. godini iznosio je gotovo 23 milijarde eura – rezultat koji pokazuje otpornost naših tvrtki i snagu naših industrija. Iako je izvoz lagano smanjen u odnosu na prethodnu godinu, ključni sektori poput prerađivačke industrije, s udjelom od čak 40 posto, pokazuju svoju važnost za ukupni rast i konkurentnost Hrvatske na inozemnim tržištima. Upravo zato, Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na razvijanju strategija i pružanju podrške svim poduzetnicima koji žele ostvariti iskorak izvan nacionalnih granica,“ poručio je potpredsjednik HGK za industriju i održivi razvoj, Tomislav Radoš.
Procjenjuje se da samo oko jedne trećine novih izvoznika uspije preživjeti prvih pet godina na međunarodnom tržištu. Od onih tvrtki koje opstanu nakon izlaska na strana tržišta, između 20-40 posto bilježi značajan rast u sljedećih nekoliko godina. Izvoz je tvrtkama prilika za rast i stjecanje konkurentske prednosti, no u tom procesu suočavaju se s problemima nerazumijevanja lokalnih tržišta, pravnim preprekama i nedostatkom resursa.
„Internacionalizacija je ključni pokretač gospodarskog rasta, a Ministarstvo gospodarstva kroz ciljane programe kontinuirano radi na osnaživanju poduzetnika i jačanju njihove konkurentnosti na globalnim tržištima. U razdoblju 2014.-2020., kroz Operativni program 'Konkurentnost i kohezija', osigurali smo 43,19 milijuna eura za internacionalizaciju, što je rezultiralo s 1.018 potpisanih ugovora ukupne vrijednosti 60,2 milijuna eura, od čega su bespovratne potpore iznosile 39,2 milijuna eura. U novom razdoblju 2021.-2027. predviđeno je 49,7 milijuna eura za jačanje izvoznih potencijala naših poduzeća, uključujući 25 milijuna eura za aktivnosti internacionalizacije i 19,98 milijuna eura za certifikaciju proizvoda,“ istaknuo je državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva, Goran Romek i dodao da će ključni pozivi biti objavljeni do kraja 2024. godine.
Prilike za internacionalizaciju hrvatskih tvrtki leže u zelenoj i digitalnoj tranziciji. Tehnološki napredak i digitalizacija omogućuju širenje na nova tržišta, podržana razvojem infrastrukture i visokoobrazovanom radnom snagom.
„Cromaris kao vodeći hrvatski proizvođač bijele ribe i vodeći svjetski proizvođač organske ribe, izrazito je izvozno orijentirana kompanija. 88% prihoda ostvarujemo na inozemnim tržištima, najviše Italije, Francuske i Španjolske, najvećih svjetskih tržišta mediteranske bijele ribe. U EU smo izgradili brand i prepoznatljivost Cromarisa, no razmatramo i druga svjetska tržišta: Izrael, UAE, Kanada i USA su nam zanimljivi, no brojni su logistički i administrativni izazovi. Uz predanost kvaliteti, naša su konkurentska prednost inovacije – tehnološke i proizvodne. U suradnji s UNIBO razvijamo model hibridnog plovila koji će dodatno smanjiti emisije CO2,“ naglasio je Ivan Leko, direktor Cromarisa.
Efikasno korištenje EU fondova može unaprijediti infrastrukturu i integraciju u globalne lance vrijednosti, dok povoljan poslovni ambijent i porezne olakšice privlače ulaganja. Geostrateški položaj Hrvatske nudi brz transport prema ključnim tržištima, a prilike za nearshoring mogu dodatno ojačati izvoz.
„Europska Komisija stavila je konkurentnost u središte svoje ekonomske politike. Kako bismo ostali konkurentni Europska unija mora strateški ulagati u sektore koji su ključni za gospodarsku budućnost. Među njima su oni u području zelene i digitalne tranzicije. S ciljem osnaživanja naše konkurentnosti radit ćemo na poticanju privatnih ulaganja, osiguravanju energetske neovisnost i jeftinijoj cijeni energenata, razvijanju vještina na tržištu rada i poticanju digitalnih inovacija, uz maksimalno korištenje potencijala međunarodne trgovine. Ovim ćemo ciljevima pristupiti koordinirano i raditi zajednički na njihovoj realizaciji,“ rekla je Zrinka Ujević, voditeljica Predstavništva EK u Zagrebu.
Drugačije od Hrvatske, vrijednost švedskog izvoza iznosi 50 posto BDP-a, Švedska tako osigurava snažno gospodarstvo – poručeno je na panelu o globalizaciji kroz švedsku prizmu.
„Naš model Triple Helix – suradnja između vlade, poduzeća i akademske zajednice, nudi učinkovit okvir za poticanje inovacija i konkurentnosti u internacionalizaciji. Usklađujući državne politike, korporativne ciljeve i akademska istraživanja, ovaj model omogućuje razmjenu znanja i javno-privatna partnerstva koja pokreću održivi rast i jačaju sposobnost poduzeća da uspiju na međunarodnoj sceni,” izjavila je Carola Lemne, izvanredna profesorica Karolinska instituta.
Hrvatska u 2023. godini bilježi rast izvoza usluga, posebno kroz turizam, koji značajno doprinosi ekonomskom rastu. Iznos od izvoza usluga popeo se na gotovo 16 milijardi eura što je trostruko veći iznos nego 2020. godine. Uz turizam, sve veći značaj imaju IT usluge, financijske i transporta. Kada je robna razmjena u pitanju, najvažnije tržište za Hrvatsku ostaje područje Europske unije s oko 68 posto ukupnog izvoza i 77 posto uvoza u 2023., i s Italijom kao najvećim partnerom. Međutim, značajan rast izvoza zabilježen je prema zemljama izvan EU-a, poput Bosne i Hercegovine, SAD-a i Srbije, koji su ostali važni tržišni partneri.
