Kuka, njemačka top kompanija koja priozvodi industrijske robote sada je u vlasništvu Kineza. Naime, njemačka vlada nakon dugog natezanja i javne polemike odobrila je preuzimanje. Tako Midea, kineski proizvođač kućanskih aparata sada ima i njemačku Kuku. Merkeličina vlada zaključila je da ne postoji opasnost po javni red i sigurnost sklapanjem posla s Kinezima.
“Mi ne vidimo nikakve osnove za mišljenje da bi preuzimanje tvrtke Kuka ugrozilo javni red i sigurnost Njemačke“, napisali su priopćenju te pojasnili da bi vlada mogla spriječiti preuzimanje jedino u slučaju “teške ugroze“ interesa SR Njemačke.
Argument struke i dijela vlasti pa i javnosti bio je da je Kuka AG, tvrtka koja se bavi robotizacijom odnosno jedan je najvećih svjetskih proizvođača industrijskih robota, stateški važna za Njemačku posebice kada se radi o procesu automatizacije i Industrije 4.0. Usto, platili bi tek 4,6 milijardi dolara što je tvrdili su kritičari preuzimanja, nedovoljan za ono čega će se domoći kupnjom. A to su ključne tehnologije, odnosno know-how.
Nijemce je bolila i činjenica da oni, kao najotvorenije gospodarstvo, nemaju jednak pristup kineskom tržištu. Dok Kinezi šopingiraju po Europi, posebice Njemačkoj gdje u ovoj godini planiraju, za sada, kupiti 24 tvrtke u ukupnoj vrijednosti od 9,1 milijardi dolara – prema Dealogicu, uz goleme subvencije kineske vlade, Europljani se jednako ne mogu ponašati u Kini.
U Kini, naime, raste trošak radne snage, demografska slika se mijenja, a rast gospodarstva usporava, objašnjavaju ekonomisti. Dakle, kineske prednosti lagano nestaju, a njihova je vlada shvatila pritom važnost stvaranja tržišnih lidera u pojedinim sektorima, posebice tehnološkom, koji bi trebali, kako kažu, na taj način stvoriti carstvo, smatra Andreas Grille, konzultant u Roland Bergeru.
Uz nagomilano bogatstvo i podršku vlada da ulažu u inovativnu tehnonologiju Kinezi osim u EU višak ‘keša’ mahnito ulažu i u Silicijsku dolinu, raj start-upova. U prvoj polovici ove godine premašili su tamo šest milijardi dolara ulaganja, tvrdi analitička kuća Rodhodium Group, dok su ukupno u SAD-u uložili 18,4 milijarde dolara. Lani su sklopljena 142 ulagačka posla s Kinezima, dok je do svibnja u ovoj godini sklopljeno preko 30 poslova u kojima su Kinezi uložili svoj novac.
Alibaba, kineski Amazon ili eBay, uložio je 795,5 milijuna dolara u Magic Leap, kompaniju za virtualnu stvarnost koja još ni nema svoj proizvod, uložila je 500 milijuna dolara u e-commerce stranicu Jet.com, u popularni chat servis Snapchat (nepoznat iznos). Baidu je u Uber uložio 1,2 milijarde dolara.
– Tražimo kompanije koje donose stratešku vrijednost, i gradimo nove kul tehnologije za kinesko tržište – kazuje Alex Tze-Pin Cheng, šef Baidua. Kinezi su u tranziciji od tradicionalne proizvodnje ka onoj inovativnoj, smatra Shoucheng Zhang, fizičar sa Stanforda koji je i sam pokrenuo Venture capital tvrtku, te dodaje Kina stvara novi digitalni Put svile.
>> Kina lansirala prvi eksperimentalni kvantni satelit na svijetu
socijalistička kina kupuje strateške tvrtke od njemaca i amerikanaca mic po mic i preuzet će cijeli svijet adio USA dobrodošla NR KINA vjerojatno tako u dogledno vrijeme nije da mi je drago ali mi nije ni pretjerano žao živi bili pa vidjeli