'Čudno gledaju kad to kažem, ali vjerujte mi da nas u bliskoj budućnosti čeka flat potrošnja'

Već za tri do pet godina, električna će energija, koja je već sada sve jeftinija, postati besplatna, a potrošači će plaćati samo mrežarinu, najavio je Zoran Miliša, direktor tvrtke RWE energija na panel diskusiji Optimizacija i uštede kroz energetsku održivost, održanoj u petak na Poslovnom uzletu Velike Gorice. "Obično me čudno gledaju kad to kažem, ali vjerujte mi da nas u bliskoj budućnosti čeka flat potrošnja", najavio je Miliša.

U nastavku se doznalo da je RWE za svojih nešto više od 5.000 hrvatskih klijenata dosad uštedio 40 milijuna kuna, a Miliša je najavio i da će klijentima narednih dana biti ponuđen paket u kojem se "uz jeftiniju struju i plin nude i dva nova proizvoda namijenjena obrtnicima i poduzetnicima, a dosad su ih morali plaćati. Također, RWE sprema novi, 'zeleni' proizvod namijenjen vlasnicima apartmana i malih hotela u priobalju. Miliša je rekao i da je hrvatsko tržište energenata brzo liberalizirano, a sada valja poraditi na edukaciji.

Marko Ružić, savjetnik za zaštitu okoliša u gradskoj upravi Velike Gorice, rekao je da se projekti energetske obnove i zaštite okoliša u tom gradu uz pomoć FZOEU provode od 2003., a u međuvremenu su izvedeni neki važni projekti poput energetske obnove niza zgrada. "Tržište se u početku sporo razvijalo, na pojedine natječaje energetske obnove javljao se samo po jedan ponuđač, no i to se mijenja", rekao je Ružić.

Gradski projekti krenuli su 2012. sa izradom energetskih certifikata zgrada u gradskom vlasništvu. Nakon toga se krenulo u energetsku obnovu dijela tih zgrada jer se na njihovo grijanje i hlađenje troši ogroman postotak ukupno utrošene energije. Kroz projekt obnove javne rasvjete uvedena su LED rasvjetna tijela, čime je potrošnja energije smanjena za 70 posto. Mogućnosti razvoja su ogromne jer se u Velikoj Gorici puno domaćinstava grije na lož ulje, rekao je Ružić te je najavio  izgradnju fotonaponske elektrane instalirane snage od 475 kW, a za koju je u tijeku proces ishođenja dozvola.  

Velimir Šegon, zamjenik ravnatelja Regionalne energetske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REA) iznio je i podatak po kojem čak 90 posto domaće proizvodnje sječke i peleta završi u izvozu. 

"REA je pomogla cijeli niz projekata raznih općina gradova i županija, a to je ujedno i način za smanjivanje odljeva stanovništva jer bio masa upravo u pasivnim krajevima otvara niz novih radnih mjesta. Naša je vizija raditi po modelu Austrije, gdje postoje tisuće malih toplana, a lokalni šumovlasnici se udružuju, kupe toplanu i potom prodaju toplinu iz svoje biomase. Domaća su iskustva ipak nešto drugačija. Toplana na biomasu u Pokupskom, financirana iz IPARD pretpristupnih fondova, započeta je 2008. a završena tek 2015. Hrvatska je imala priliku povući novac za 12 takvih toplana, međutim sagrađena je samo jedna", rekao je Šegon. 

U nastavku je Mario Klobučar, voditelj Službe za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije FZOEU, naglasio da su mjere energetske održivosti i važna gospodarska poluga koja dovodi do razvoja projektantskih kuća i građevinske logistike, RH čini manje ovisnom o uvozu energenata, a zbog jeftinije energije tvrtkama omogućava nižu cijenu proizvodnje. 

"Osim toga, grijanje na biomasu popravlja i demografsku sliku u nerazvijenim područjima. 

Fond je u zadnje dvije godine gospodarstvenike stimulirao sa 2,7 milijardi kuna, čime je iniciran investicijski ciklus vrijedan pet milijardi kuna. Samo lani smo za energetsku učinkovitost odobrili milijardu kuna", rekao je Klobučar. 

Nekoliko sudionika panela pozvalo je na češće korištenje instituta zelene javne nabave, a  koja uz cijenu uključuje i faktora kao što su energetska učinkovitost ili duljina rute za prijevoz dobara.   

U nastavku je održan niz edukacija. Krešimir Delač iz Simulus je pod naslovom Bankarski proizvodi i kako ih koristiti -  Indikacije i kontraindikacije konkretnim primjerima predstavio nekoliko osnovnih bankarskih proizvoda, te je pojasnio kako ih prepoznati kada su poduzetnicima ti proizvodi nužni. Također, educirao je polaznike kako da sami procjene koji bankarski proizvodi su im optimalni ali i kakve nuspojave im mogu donijeti.

Tomislav Ceronja iz Hype je pod naslovom Ne znate kako prodati svoj proizvod? Naučite osnove dobre brand strategije, educirao male i srednje poduzetnike o tome kako im brand stratetgija može pomoći prodati proizvod. “Kako bi naše poslovanje istaknuli iz mnoštva potrebno je pažljivo osmisliti brend strategiju i jedinstven identitet. Brend je puno više od imena i logotipa i ako niste marketinški stručnjak na tom biste se polju mogli jako iscrpiti a da rezultat ipak izostane. Svoje konkurentske prednosti, svoje vizije i svoje ciljeve iskrcajte na stol marketingašu, postavite mu kvalitetan zadatak i očekujte da vaše poslovanje počne stršati iz mnoštva”, kaže Ceronja. Dodaje da je u ovom procesu itekako važna uloga samih poduzetnika jer oni svoje poslovanje najbolje poznaju.

U nastavku je Krešimir Jusup iz HT-a održao predavanje pod nazivom Saznajte kako vam nove tehnologije mogu olakšati svakodnevne poslovne izazove. Antonio Surjan Žanko iz Euro Grant Konzaltinga, gdje je zadužen za pripremu i vođenje projekata, publiku je upoznao s inovacijama za start up-ove, a Dragana Mladenović iz Mirorasa učila je poduzetnike kako se uspješno prilagoditi novim izazovima u poslovanju.