Premda su obnovljivi izvori energije i energetska tranzicija ozbiljne političke, ekonomske i društvene teme već 15-ak godina, koliko Poslovni dnevnik, kojem su se pridružili Večernji list i Styria grupa, već obrađuje zelene teme, sada su u svjetlu globalne energetske krize i odnosa s Rusijom dobile novu, višu dimenziju, kazao je Vladimir Nišević, glavni urednik Poslovnog dnevnika, otvarajući jučer konferenciju "Zeleni plan u hrvatskom gospodarstvu – Energetika: otpornost u krizi".
Ivo Milatić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja istaknuo je kako su mnoge od 11 uprava tog ministarstva fokusirane upravo na Zeleni plan i energetiku.
Strateški model za Okoli
- Kompletni zakonski okvir za obnovljive izvore energije i njihovo tržište zgotovljen je i sve je spremno za implementaciju zelene tranzicije. Od Strategija energetskog razvoja Hrvatske do 2030., s pogledom na 2050., Zakona o obnovljivim izvorima energije, Strategije za vodik do niza drugih stožernih ili provedbenih pravnih akata - istaknuo je u uvodu panel-intervjua državni tajnik Milatić.
Osvrnuo se na recentni sastanak ministara gospodarstva i energetike Europske unije u Bruxellesu o mjerama za smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
- Na sastanku nije bilo nekih konkretnih zaključaka iako je bilo govora o svim aktualnim problemima – plin, nafta, rublja, sankcije, no svatko je iznio svoje viđenje situacije. Okvirno, Mađarska i Slovačka imaju specifične energetske okolnosti i pre-ovisnost o ruskim energentima te bi one u slučaju općih sankcija bila snažno ugrožene. Hrvatske nastavlja raditi na diverzifikaciji energetskih pravaca. Prvenstveno se radi o projektu LNG-a koji je nekim tehničkim modifikacijama i sada već povećan na 2,7 milijardi kubnih metara plina. U sljedećem razdoblju to bi se mogli podići i na 3,5 milijardi. Razmišlja se i o investiciji u čvrsto postrojenje LNG-a u Omišlju kapaciteta 6,1 milijardu kubika plina i koje bi bilo strateška energetska točka za dobar dio Europske unije. No, radi se o velikoj investiciji koja se može ostvariti samo uz financijsku potporu EU. Problem s privatnim investicijama kod ovakvih projekata je da zbog fluktuacije cijene plina teško uravnotežiti financijsku konstrukciju na duži rok. To je strateška investicija kojoj aktualna cijena plina ne smije biti glavni fokus - pojasnio je Milatić.
Teorijski bi, kaže Milatić, da je netko bio dalekovidan u prethodnom razdoblju, bilo profitabilnije izgraditi skladišne i LNG kapacitete jer bi oni po sadašnjim cijenama plina već bili otplaćeni.
- Učinit ćemo sve da neko od naših javnih poduzeća uđe u projekt nabavke i skladištenja plina. To je strateško, a ne tržišno, pitanje jer bi bilo besmisleno neku privatnu tvrtku siliti da uđe u takav financijski rizik i potencijalni stečaj zbog potencijalnog višeg državnog interesa. Plan je da u takvom strateškom modelu bude napunjeno oko trećina podzemnog skladišta plina Okoli, ukupnog kapaciteta 500 milijuna kubika, po bilo kojim uvjetima, a ostatak će biti prepušten interesima samih tvrtki. Činjenica je da smo mi i bez plina u Okolima, pod uvjetima da LNG normalno funkcionira, sigurni - naglašava Milatić.
Sunčane elektrane na 160 MW
- Obnovljivi izvori energije za građane i tvrtke, posebno sunčane elektrane, posljednjih su godina u značajnom porastu. Od 55 MW instaliranih kapaciteta 2018. danas već došli na 160 MW s tendencijom rasta. Svi su uvidjeli, posebno poduzetnici, koji energiju kupuju na liberaliziranom tržištu, da cijene skaču i da je teško nešto dalekosežno planirati i poduzimati. Jedina zaštita je vlastiti potencijal u OIE čija cijena je pala, a tu su i poticaji koji značajno olakšavaju instaliranje fotonaponskih panela i elektrana - pojašnjava prednosti vlastitih izvora OIE Milatić.
O modelima vaučera za investicije u OIE koji postoji u nekim zemljama, državni tajnik smatra da bi to bilo prekomplicirano rješenje, no da ima dovoljno različitih modela kojima se može poticati zelena tranzicija.
Hrvatska jedna od 13 zemalja EU koja je lani tražila od Europske komisije da ublaži regulativu o primjeni i investicijama u nuklearne izvore.
- Već je ranije komunicirano da je Hrvatska zainteresirana za ulazak u novu investiciju sa Slovenijom o drugom bloka Nuklearne elektrane Krško. Odgovorno surađujemo u gospodarenju tom elektranom, od investicije, renoviranja, održavanja do zbrinjavanja radioaktivnog otpada - zaključuje Ivo Milatić.
Siguran je, kaže, da će Hrvatska imati dovoljno energije bez obzira na to koliko će energetska kriza trajati. Čak ni kada je riječ o plinu ne vidi nikakav poseban problem za sljedeću zimu jer plina na tržištu ima dovoljno, a za punjenje skladišta Okoli potrebno je oko četiri mjeseca što znači da za sve dovoljno vremena.
Svakako je LNG terminal igrom slučaja postao dobra odluka, no ne mudraca iz hrvatske vlade, već vizija Trumpove politike America first. Dakle svima kojima se moglo naturiti da se kupi nešto američko, a kako bi u konačnici Amerika od toga imala koristi. U ovom slučaju plasirala svoj ukapljeni plin u Europu. Dakle izjave o strateškoj viziji hrvatske vlade je potpuna neistina. Morali su jednostavno provesti u djelo Trumpov hir.