D. Štern: Kako je vrijednost Okolija udeseterostručena?

Nakon što je Nadzorni odbor Ine, kojim predsjeda ministar Damir Polančec, zaključio da Vlada prvo treba otkupiti trgovanje plinom iz te tvrtke da bi MOL toj naftnoj kompaniji osigurao kredit kojim bi Ina vratila dug državi koji iznosi najmanje 1,3 milijarde kuna, otvorila se nova rasprava.

Mađarska ucjena
Energetski stručnjaci taj MOL-ov uvjet smatraju ucjenom jer mađarski vlasnik Ine prvo traži da mu Vlada isplati plinski biznis da bi potom vratio dug. Samo skladište plina Okoli država je, odnosno tvrtka u državnom vlasništvu Plinacro, platila 514 milijuna kuna, a tek se vode pregovori o cijeni otkupa 550 milijuna kubika plina iz toga skladišta.

Davor Štern, bivši direktor Ine, tvrdi kako se u vrijeme privatizacije Ine nije znalo da će država toj kompaniji morati platiti skladište i plin, odnosno u tu tvrtku “upumpavati” golem novac, što je u nepovoljan položaj stavilo, primjerice, OMV koji je također konkurirao za kupnju udjela u Ini.

Tolerirao se dug
– Najveći je problem u tome što je MOL u odnosu na svoj vlasnički udio dobio golema upravljačka prava u Ini, a OMV se poslije žalio i rekao da bi ponudio veću cijenu da je znao da će mu kupljeni udio donijeti takva prava – tumači Štern. On dodaje kako se očito Ini toleriralo da nabije dug do dvije milijarde kuna jer još nije riješen otkup plina iz te tvrtke.

Sumnjiva mu je i cijena od 514 milijuna kuna koju je Plinacro, tvrtka u 100-postotnom državnom vlasništvu, platio za Okoli.

– Kad se prije dvije godine procjenjivala vrijednost Ine, onda je utvrđeno da je vrijednost Okolija 47 milijuna kuna. Ne znam kako je došlo do 514 milijuna kuna – pita se Štern. Dodaje da bi ta svota bila opravdana jedino ako je sa skladištem kupljen i tzv. plinski jastuk, odnosno oko 150 milijuna kubika plina koji je uvijek u Okoliju, međutim u Ministarstvu gospodarstva kažu da je Plinacro kupio samo podzemno skladište, odnosno cjelokupni pogon za skladištenje plina.

Konzultant Marijan Kostrenčić, koji je svojedobno zastupao OMV kad je bio zainteresiran za kupnju dijela Ine, potvrđuje kako se u tijeku privatizacije nije znalo da će država Ini dodatno plaćati plinski biznis, tj. plin i skladište.

– U ovoj konstelaciji OMV bi bio pet puta bolji suvlasnik Ine od MOL-a – uvjeren je Kostrenčić te poručuje kako bi “uprava Ine trebala završiti u zatvoru zbog duga državi”. Ni u Ini ni u Ministarstvu gospodarstva danas nisu odgovorili po kojoj će se cijeni otkupiti plin iz Okolija, tek su rekli da se vode pregovori i da bi oni trebali biti završeni u trećem kvartalu ove godine.

Iako su iz Vlade ranije demantirali da će se dug Ine prema državi prebijati kupnjom plina iz Okolija, činjenica da MOL izdavanje kredita Ini uvjetuje izdvajanjem plinskog biznisa na tu priču baca drukčije svjetlo.

U Ini se pravdaju da je prodaja plina uvjet za njezinu financijsku stabilnost jer u trenutačnoj situaciji ta kompanija ne može dobiti nikakav zajam. Ina je još prije osnovala tvrtku Prirodni plin koju bi država trebala otkupiti za kunu (ali će zato po tržišnoj cijeni platiti uskladišteni plin) i koja će preuzeti opskrbu potrošača plinom i uvoz tog energenta od ruskog Gazproma.

Iako je država tu tvrtku trebala otkupiti do 1. srpnja, to još nije učinila. Sada će se paralelno s rješavanjem duga državi riješiti i otkup plinskog biznisa.

Vlada je trgovanje plinom odlučila staviti pod svoju kontrolu kada je mađarski MOL postao većinski vlasnik Ine (vlasnik je 47 posto dionica) kako bi osigurala sigurnost opskrbe potrošača. Ina je s druge strane godinama gubila na plinskom biznisu jer je plin kupovala po tržišnoj, a prodavala po nižoj cijeni.

Međutim, za koju godinu, kad na snagu stupi liberalizacija tržišta plina, on će se morati prodavati po tržišnoj cijeni i više neće biti socijalna kategorija.

– Jednim potezom taj neprofitabilan posao može postati vrlo profitabilan – rekao je naftni stručnjak Jasminko Umičević.