Kilogram kukuruza trenutačno se plaća više od 2,50, pšenica i 2,30 kuna za kilogram - i te su cijene jedini okidač koji poljoprivrednike ove godine tjeraju da investiraju u proljetnu sjetvu.
Da su te cijene sada niže, zbog enormnih inputa koji su ovogodišnju sjetvu poskupjeli i za 3 milijarde kuna, pola njiva ne bi bilo zasijano - kaže nam ratar Mato Brlošić, ističući kako od sadašnjih cijena pšenice i kukuruza ratari ništa nemaju jer su lanjski urod odavno prodali trgovcima po daleko nižim cijenama.
Pomoć ratarima nedovoljna
No kako se i dalje računa na dobru, vjerojatno i bolju cijenu, nova je sjetva pšenice jesenas odrađena po PS-u, iako su već tada porasle cijene gnojiva. Proljetni šok pak, donio je i rast cijena uree s 220 i na 1000 kn/ha. S herbicidima, fungicidima, sjemenom, plavim dizelom... proljetna sjetva će biti skuplja za 3, negdje i više od 6 tisuća kuna po hektaru u odnosu na lani, što znači da će, primjerice, sjetva šećerne repe ove godine koštati i 12-13 tisuća kn/ha do vađenja, a slično i kukuruza.
- Prosječna cijena proljetne sjetve lani je iznosila 4,5 tisuća kuna, a ove, ovisno o kulturi, neće biti ispod 7, pa sve do 13 tisuća kuna. Samo plavi dizel je išao gore, prvo za kunu i pol, a sad još toliko - sa 6,50 na 9,54 kune - što znači da sve ovo što nam država daje - hvala joj na tome – neće pomoći baš ništa – tvrdi Brlošić, objašnjavajući kako s 200 milijuna kuna najavljene pomoći ratari neće pokriti ni polovicu sadašnje razlike od tri kune po litri dizela.
Po svakom zasijanom hektaru treba oko 150 litara, dok ukupna godišnja potrošnja na njivama iziskuje oko 170 milijuna litara. A gdje je ostalo, pita. I rezervni dijelovi su poskupjeli za više od 50, čak i 100%. Poljoprivrednici zapravo i ne znaju koliko, dok im se uređaji i alati ne pokvare, napominje.
- I 6,50 kuna po litri plavog dizela bilo nam je skupo. Pomoć ribarima od 75 milijuna kuna, značit će oko 37.000 kuna na svakog od 2000 ribara, i to će im biti dobra zakrpa, dok za ratare to znači prosjek od 2000 kuna po glavi – ističe on. Stoga će se i sjetva šećerne repe koja je počela ovoga tjedna, a u travnju i kukuruza, raži, zobi, ječma, uljane repice..., održati uglavnom na krilima dobrih cijena posljednje dvije godine, dok se s dodatnim globalnim poremećajima koje nosi rat u Ukrajini očekuje da će ove godine biti i više.
- Uz otkupnu cijenu od 2,50 kn/kg i trošak od 7 do 12 tisuća kn/ha, možda ćemo se pronaći, a dogodi li se da cijene padnu dolje, gotovi smo - rekao je Brlošić, ističući kako ipak ne vjeruje u znatno povećanje zasijanih površina i prinosa zbog rata u Ukrajini. Ako se i povećaju hektari, štedjet će se na gnojivu, a bude li sušna godina – a svi pokazatelji već sad idu u tom smjeru – džaba će se sijati.
- Oni koji su prijavili ugar, ugar će i zadržati, a to je jedino realno s čime bi se mogla povećati proizvodnja - ustvrdio je.
No, kako bilo, Hrvatska će za svoje potrebe imati dovoljno pšenice, najmanje 700-800 tisuća tona do milijun i ove godine - i ratari će svoj dio posla odraditi.
- Jesenska pšenica ovih bi se dana pak drugi puta trebala prihranjivati i ne izgleda loše - rekao je Brlošić.
Sumnja da u državi trenutačno ima dovoljno pšenice i kukuruza, s kojima bi se zbog sve veće nesigurnosti na tržištu i u opskrbi hranom podebljale robne rezerve.
- Dok uvozimo smrznuto tijesto za kruh, neće biti problema, a kad tog uvoza ponestane onda će se tek vidjeti koliko stvarno ima pšenice - poručio je.
Čekaju se dobre vijesti
Direktorica Žitozajednice Nada Barišić kaže kako je DZS objavio kako je jesenas ozime pšenice posijano 10% površina više nego godinu ranije – 160.000 ha u odnosu na ranijih 145, s kojih smo prošlog ljeta požnjeli izvanrednih 1,1 milijun tona. I kad bismo ove godine imali prosječnu žetvu od oko 750.000 t, na hrvatske potrebe od oko 450.000, sa sjemenskom pšenicom, imali bismo je dovoljno za potrebe prerađivačke industrije.
- Slabije agrotehničke mjere mogle bi ove godine utjecati na smanjenje prinosa, ali se nadamo da neće budući da su cijene žitarica na visokoj razni još od 2020. Neizvjesnost na tržištu i neznanje cijene na burzama dižu u nebesa pa je pšenica ovih dana prešla i 400 eura po toni, što je nezapamćeno. Na godišnjoj razni pšenica je poskupjela čak 65% dok su najave za žetvu od oko 300 eura/t. Nezahvalno bilo što prognozirati, nitko ne zna koliko će rat u Ukrajini potrajati, no ono što znamo jest da bi svaka dobra vijest mogla povoljno utjecati na stabilizaciju cijena, kako energenata, tako i žitarica - rekla je Barišić.
Na upit imamo li dovoljno pšenice i kukuruza za podebljavanje robnih zaliha, što je ovih dana najavila Vlada, Barišić vjeruje da imamo. Računa se, kaže, kako prema brojkama o proizvodnji, domaćim potrebama, izvozu i uvozu u lanjskoj godini, u Hrvatskoj do iduće žetve imamo viška još oko 200.000 t pšenice i oko 300.000 t kukuruza.
- Mislim da nema potrebe posebno zabranjivati ili privremeno suspendirati izvoz pšenice i kukuruza iz RH kako su to učinili Srbi i Mađari. No ako se ne smiri stanje u Ukrajini i Rusiji, morat ćemo biti oprezni i o tome voditi brigu nakon iduće žetve - zaključila je naša sugovornica.