Najnoviji posao koji se smiješi Dalekovodu, sa zadrškom da će ugovor biti sklopljen po konačnoj potvrdi, tiče se izgradnje novog 420 kV dalekovoda u Norveškoj, na dionici Aurland - Sogndal u ukupnoj dužini 41 kilometar. Naručitelj norveški Statnett, nakon evaluacijskog procesa sukladno kriterijima natječaja, odabrao je ponudu Dalekovoda te je izražena namjera sklapanja ugovora. Trenutačno još traje žalbeni rok. Ne bude li iznenađenja, Upravu čeka sklapanje višestruko važnog ugovora o izvođenju radova za poznatog partnera. Naime, za Statnett upravo završavaju projekt izgradnje novog 420 kV dalekovoda između trafostanica Skillemoen i Skaidi, ukupne dužine 89 kilometara, specifičan po tome što se zbog pozicije na krajnjem sjeveru Norveške gradilo u arktičkim vremenskim uvjetima.
Povratak u Njemačku
Otprilike 70 do 80 posto poslovnih prihoda Dalekovod ostvaruje na stranim tržištima. Od toga čak oko 80% u Skandinaviji, što znači da na godišnjoj razini i 50% prihoda generiraju poslovi na skandinavskom tržištu. Skandinavija je Dalekovodu važno uporište. Kompanija za prijenos električne energije Statnett imala je ključnu ulogu u Dalekovodom otvaranju skandinavskog tržišta.
Suradnja sa Statnettom započeta je 2007. godine i potom nastavljena nizom projekata kojima Norveška, zbog svog geografskog oblika i konfiguracije terena, energetski uspješno zadnjih 15-ak godina povezuje sjever i jug novom distribucijskom mrežom. Na pojedinim projektima, pa i u izrazito zahtjevnim uvjetima, tamo je radilo i po 350 Dalekovodovih ljudi. Slično je, samo u kasnijoj dinamici, ostvarena suradnja na energetskim projektima Švedske. Zadnji Dalekovodovi ugovori tiču se dva švedska investitora, tvrtke Elevio AB, vlasnice distribucijske mreže, te Svenske Kraftnät, nacionalne energetske kompanije. Uprava nastoji i da se tvrtka pokuša pozicionirati i na tržištu Njemačke, pa je Dalekovod ove godine opet osnovao podružnicu u Njemačkoj. Procjenjuje se da će do 2030. ondje biti i najveća ulaganja u energetiku.
Oporavak poslovanja
Na zabilježeni 36-postotni pad prihoda Grupe u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje 2021. (tada su iznosili 705,7 milijuna kuna) najviše je utjecalo zaustavljanje radova na dva projekta u Ukrajini te manje aktivnosti u skandinavskim zemljama. Oporavak poslovanja primjetan je u trećem kvartalu 2022. u kojem je realizirano 264 milijuna kuna prihoda uz neto dobit u iznosu 3,6 milijuna kuna. Uprava očekuje nastavak pozitivnog trenda.
Video - Kako uštedjeti struju i vodu pri pranju rublja?