U turizmu, perjanici domaćeg gospodarstva, posao bi ove godine moglo naći između 40.000 i 50.000 ljudi. Koliko će ih ukupno raditi na turističkim poslovima, teže je odgonetnuti. Procjene idu od devedesetak tisuća, koliko tvrde u Sindikatu turizma, do 114.000 već krajem ožujka, prema Zavodu za mirovinsko osiguranje.
Novi hoteli i poslovi
Kako bilo, nešto novih radnih mjesta u turizmu donose i nove investicije. Tako će, recimo, Valamar samo u novom resortu na otočiću Sv. Nikola kod Poreča ove sezone zaposliti 250 ljudi, HUP Zagreb u svojim novim hotelima na dubrovačkom području planira ih zaposliti najmanje 120, u lošinjskoj Jadranki će s preuređenim boutique hotelom i vilom otvoriti pedeset novih radnih mjesta, u Maistri uz hotel Adriatic dvadeset itd. I dok se čini da će na svaki posao pohrliti stotine nezaposlenih, poslodavci kažu da to ne ide baš tako jednostavno. Čak ni u Zagrebu, gdje bi po zakonu velikih brojeva trebalo biti najlakše naći radnike.
– Svijećom tražimo deset dobrih konobara i pet recepcionera. Kad nekoga čak i nađete, zapravo nije zainteresiran. Jednu smo djevojku, recimo, primili na recepciji, i to preko poznatih, uz zamolbu. Radila je samo tjedan dana – tuži se zagrebački hotelijer. – Na kraju nam je samo poslala SMS da su njene ambicije ipak nešto drugo.
Ili negdje drugdje? Posao izvan granica Hrvatske cilj je mnogih Hrvata, a sezonski konobariti odlazi se, recimo, i na Maltu, u Italiju...
Po osam u sobi
– Da, dok naš turizam ‘uvozi’ radnu snagu prvenstveno iz susjedne BiH, naši odlaze raditi van. I to ne Slavonci, nego ljudi kojima je turizam na kućnom pragu, iz Dalmacije i Istre. S obzirom na plaće, ne treba se čuditi. Kod nas se konobar obično mora zadovoljiti sa 3500-4000 kuna, a vani ga čeka i dvostruko veća plaća. Da ne spominjem da su naši sezonci često osuđeni na neljudske uvjete stanovanja, po osam-devet ih bude u istoj sobi, sa samo jednim sanitarnim čvorom – kazuje Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma.
Kako bi osigurali kakvu-takvu kvalitetu, poslodavci redove ljeti popunjavaju stalnim sezoncima. Propisa pak o tome koliko zaposlenih mora biti prema broju stolova u restoranu ili kreveta i zvjezdica u hotelu, za što se zalaže sindikat, nažalost nema. Mnogi objekti rade s minimumom radne snage pa ne čudi da gosti na malobrojne i premorene domaćine imaju primjedbi.
kako se ponašaju sa personalom takav če i turizam imati. pa če tražit gdje je problem a (robovlasnici ) če dignut sidro i nestat kao i udrugim proizvodnim firmama.